Koh-i-Noor – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 24: | Red 24: | ||
==Legenda== |
==Legenda== |
||
Prema legendi, Koh-i-Noor se smatra najstarijim preživjelim dijamantom, odnosno dijamantom čija se povijest može najdalje pratiti. Najstariji mit star je navodno 5,000 godina, kada se u jednom [[ep]]u na [[sanskrt]]u spomenuo divovski dragulj. Prema indijskoj mitologiji, čak su se i [[hinduizam|hinduski]] bogovi prepirali oko nekog velikog dragulja. Ipak, danas se ne može provjeriti je li Koh-i-Noor doista jedan od spomenutih dragulja ili je njegov postanak ipak nešto mlađi. Danas prevladava teza kako je dijamant porijeklom iz [[rudnik]]a [[Rudnik Kollur|Kollur]], u blizini današnjeg okruga [[Guntur]], u pokrajini [[Andhra Pradesh]] u suvrememoj [[Indija|Indiji]].<ref name="Karnataka">{{cite web|url=http://www.minelinks.com/alluvial/diamonds_1.html |title=Large And Famous Diamonds |publisher=Minelinks.com |date= |accessdate=2009-08-10}}</ref><ref>Deccan Heritage, H. K. Gupta, A. Parasher and D. Balasubramanian, Indian National Science Academy, 2000, p. 144, Orient Blackswan, ISBN 81-7371-285-9</ref> |
|||
==Povijest== |
==Povijest== |
Verzija na datum 9 april 2013 u 01:06
Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, korisnik koji uređuje članak uklonit će ovaj šablon! Hvala na razumijevanju! Šablon može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja ili posljednje izmjene nema novih izmjena na članku. |
Koh-i-Noor | |
---|---|
186.0625 karata • 37.21 grama | |
Replika nove verzije dragulja | |
Podaci | |
Vrsta | dijamant |
Boja | bijela |
Zemlja porijekla | Indija |
Rudnik porijekla | Rudnik Kollur, Andhra Pradesh, Indija |
Vlasništvo | |
Trenutni vlasnik | Britanska Kruna |
Koh-i-Noor (perzijski: كوه نور, Brdo svjetlosti; nekad i Koh-i-noor, Kuh-e Nur ili Koh-i-Nur) je 105.6-karatni dijamant mase 21.6 grama, nekoć najveći dijamant na svijetu. Vjeruje se da je Koh-i-Noor nastao u indijskoj pokrajini Andhra Pradesh, zajedno sa svojim blizancem, Darya-ye Noorom (More svjetlosti). Dijamant je pripadao brojnim hinduskim, mogulskim, iranskim, afganistanskim, sikhijskim i britanskim vladarima koji su se žestoko borili za njega, često ga uzimajući kao ratni plijen nakon određenih sukoba.[1]
Godine 1850., British East India Company konfiscirala je dijamant od Duleepa Singha, nakon čega je dragilj postao dio kraljevskih dragulja kada je kraljica Victoria 1877. postala carica Indije. Tradicionalno, dijamant je nosio ima Syamantaka-mani te, kasnije, Madnayak ("Kralj dragulja"), prije nego ga je, u XVIII. stoljeću, Nāder Šah preimenovao u "Kuh-e nur", nakon što je osvojio Indiju. Dragulj se trenutno nalazi u sklopu krune kraljice Elizabete II. te je izložen u Tower of London.
Legenda
Prema legendi, Koh-i-Noor se smatra najstarijim preživjelim dijamantom, odnosno dijamantom čija se povijest može najdalje pratiti. Najstariji mit star je navodno 5,000 godina, kada se u jednom epu na sanskrtu spomenuo divovski dragulj. Prema indijskoj mitologiji, čak su se i hinduski bogovi prepirali oko nekog velikog dragulja. Ipak, danas se ne može provjeriti je li Koh-i-Noor doista jedan od spomenutih dragulja ili je njegov postanak ipak nešto mlađi. Danas prevladava teza kako je dijamant porijeklom iz rudnika Kollur, u blizini današnjeg okruga Guntur, u pokrajini Andhra Pradesh u suvrememoj Indiji.[2][3]
Povijest
Proklekstvo Koh-i-Noora
Svjetska izložba
Dio kraljevskih dragulja
Pretendenti
Reference
- ↑ Iradj Amini, ur. (July 20, 2002). „KOH-I-NOOR”. United States: Encyclopædia Iranica - Online Version. Pristupljeno 2012-08-22.
- ↑ „Large And Famous Diamonds”. Minelinks.com. Pristupljeno 2009-08-10.
- ↑ Deccan Heritage, H. K. Gupta, A. Parasher and D. Balasubramanian, Indian National Science Academy, 2000, p. 144, Orient Blackswan, ISBN 81-7371-285-9
Vanjske poveznice
- Evelyn Martinengo-Cesaresco "A Story of the Koh-i-Nûr" The Folk-Lore Journal. Volume 4, pp. 252–4.
- The World of Famous Diamonds
- The Kohinoor Diamond Story
- History of the Kohinoor
- The Koh-i-noor Diamond on h2g2