Fujara – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
|||
| Red 36: | Red 36: | ||
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]] |
||
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi]] |
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi]] |
||
[[be:Фуяра]] |
|||
[[be-x-old:Фуяра]] |
|||
[[cs:Fujara]] |
|||
[[de:Fujara]] |
|||
[[en:Fujara]] |
|||
[[eo:Fujaro]] |
|||
[[es:Fujara]] |
|||
[[fr:Fujara]] |
|||
[[nl:Fujara]] |
|||
[[pl:Fujara słowacka]] |
|||
[[pt:Fujara]] |
|||
[[ru:Фуяра]] |
|||
[[sk:Fujara]] |
|||
Verzija na datum 3 april 2013 u 04:03
|
Fujara i njezina glazba | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Slovačka
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2008. |
| ID: | 00099 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Fujara je veliko drveno puhačko glazbalo jedinstvenog dizajna koje potječe iz središnje Slovačke. Ona je zapravo kontrabas frula (aerofon s tri rupe), veličine od 160 do 200 cm, uglazbljena u A, G i F duru. Zvuk se proizvodi puhanjem na pisak na manjem, paralelnom cilindričnom tijelu fujare (slovački: vzduchovod, tj. „zrakovod”) duljine 50 do 80 cm koji je spojen na glavno dulje tijelo, i izlaskom istog kroz tri rupe na donjem dijelu glavnog tijela fujare. Fujara se svira stojeći s instrumentom u vertikalnom položaju i obično oslonjenim na desno bedro[1].
Iako se može svirati cijelim frekvencijama (harmonikama), uobičajeno je sviranje prepuhivanjem jer tako nastali overtonovi (tonovi viših frekvencija od harmonike) mogu stvoriti dijatoničku ljestvicu (koja ponekad imitira prirodu poput grgoljenje potoka ili izvora) uz uporabu samo tri zvučne rupe[2].
Tako nastaje melankolična i rapsodična glazba koja se povezivala s pastirskim životom. Fujara je postala jako popularna u 19. stoljeću, osobito njezini svirači s gorja Poľana, i prevazišla je izvornu pastirsku uporabu. Fujara se smatra važnim dijelom pastirske kulture središnje Slovačke, gdje nije samo glazbeni instrument nego i predmet velike umjetničke vrijednosti zbog uvijek prisutnih dugih i raskošnih ukrasa, raznih varijanti, na njezinoj površini. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2008. godine[3]
Izvori
- ↑ The Fujara and its Music": Description, Slideshow, Video na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 6. studenog 2012.
- ↑ Fujara fingering technique
- ↑ Rieks Smeets, The Fujara and its Music, 2006., Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity, UNESCO, str. 86. (en) Preuzeto 6. studenog 2012.
Vanjske poveznice
- www.Fujara.sk, uključujući primjere
- ASZA.com: Fujara - Fotografije i opis
Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Fujara |
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Fujara |
 | Rudarski grad Banská Štiavnica • Historijski centar Bardejova • Karpatske i njemačke prašume bukve1) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) • Slovačke drvene crkve na Karpatima • Selo Vlkolínec |  | |
|
1) Zajednička svjetska baština Slovačke i Ukrajine 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke | |||