Šalmaj – razlika između verzija
Red 74: | Red 74: | ||
[[Kategorija:Muzika]] |
[[Kategorija:Muzika]] |
||
[[Kategorija:Drveni duvački instrumenti]] |
[[Kategorija:Drveni duvački instrumenti]] |
||
[[ca:Xeremia]] |
|||
[[co:Cialamella]] |
|||
[[cs:Šalmaj]] |
|||
[[da:Skalmeje]] |
|||
[[de:Schalmei]] |
|||
[[en:Shawm]] |
|||
[[eo:Ŝalmo]] |
|||
[[es:Shawm]] |
|||
[[fi:Skalmeija]] |
|||
[[fr:Chalemie]] |
|||
[[fy:Skalmei]] |
|||
[[hu:Schalmei]] |
|||
[[it:Ciaramella]] |
|||
[[ja:ショーム]] |
|||
[[la:Calamaula]] |
|||
[[mk:Шалмај]] |
|||
[[nl:Schalmei]] |
|||
[[nn:Skalmeie]] |
|||
[[no:Skalmeie]] |
|||
[[pl:Szałamaja]] |
|||
[[pt:Charamela]] |
|||
[[simple:Shawm]] |
|||
[[sr:Шалмај]] |
|||
[[sk:Šalmaj]] |
|||
[[sv:Skalmeja]] |
Verzija na datum 3 april 2013 u 04:02
Šalmaj (ital. cennamella, engl. shawm; fr. chalumeau, nem. Schalmei)[6] je orijentalni muzički instrument iz porodice drvenih duvačkih instrumenata sa dvostrukim trščanim jezičkom.[7]
Istorijat šalmaja
Šalmaj je veoma starog porekla. Na njemu se sviralo u Evropi u vreme srednjeg veka i renesansne,[8] od kraja 13. veka do 17. veka.
Stigao je u Evropu pod arapskim uticajem. Kao razvijen oblik orijentalne zurle, šalmaj se smatra pretečom današnje oboe, sa kojom je veoma sličan po zvuku. On se smatra i pretečom današnjeg klarineta.
Kao i na modernoj oboi, šalmaj se svira duvanjem u dvostruki trščani jezičak. Obično je napravljen iz jednog komada drveta, sa proširenjem na kraju u obliku levka (kao na trubi).
Zvuči veoma glasno, prodorno i grubo, pa se uglavnom koristi/o na otvorenom.
U Nemačkoj šalmaj se zove Schalmei ili Pommer. Prva reč verovatno dolazi od lat. reči calamus što znači „trska“ ili „stabljika“.
U Evropi su svirane mnoge vrste šalmaja i imali su različita imena. Početokom 16. veka bilo je nekoliko različitih veličina šalmaja, od soprana do basa.[9]
Upotreba šalmaja danas
Instrumenti slični srednjevekovnom šalmaju mogu se i danas čuti u mnogim zemljama. Na njima obično sviraju ulični muzičari ili vojni orkestri.
U mnogim zemljama Azije šalmajska tehnika sviranja obuhvata i tzv. kružno disanje koje omogućava kontinuirano sviranje, bez pauze za uzimanje vazduha.
Danas se proizvode i tzv. školski primeri šalmaja [10] koji su jednotrščani drveni duvački instrumenti (kao klarinet i saksofon) sa kljunastim usnikom. To je ujedno i narodni instrument. Ova vrsta šalmaja ima dve klapne i isti usnik, poveznicu i trsku (jednostruki jezičak), kao klarinet, što se vidi na sledećoj slici:
Pogledajmo još jedan tip modernih školskih šalmaja raznih veličina bez klapni koji ima isti usnik, poveznicu i trsku (jednostruki jezičak), kao klarinet:
Šalmaju je vrlo sličan italijanski instrument Piffero[11][12], koji se i danas koristi u italijanskoj narodnoj muzici.
Zvučni primer današnjeg sviranja prastarog instrumenta šalmaja načinjen u pokrajini Kalabrija, koja je jedna od najnerazvijenijih pokrajina u celoj (Italiji):
Šalmaj u Srbiji i njenoj okolini
U Srbiji i okolini, šalmaj se javlja u tri oblika i to u:
- Južnoj Srbiji - pod nazivom zurla.
- Makedoniji - takođe pod nazivom zurla.
- Hrvatskom primorju - pod nazivom sopile.
Vidi još
- Aerofoni instrumenti
- Muzički instrumenti
- Podela muzičkih instrumenata
- Drveni duvači, oblici usnika
- Jednostruki jezičak
- Tupian, klarinet, blok-flauta i šalmaj
Izvori
- ↑ Instrument Sorna (engl.)
- ↑ Instrument Rhaita (engl.)
- ↑ Instrument Suona (engl.)
- ↑ Instrument Sopila (engl.)
- ↑ Instrument Zurna (engl.)
- ↑ Vlastimir Peričić, Višejezični rečnik muzičkih termina
- ↑ Radivoj Lazić, Škola za klarinet: Učim klarinet I
- ↑ Renesansni šalmaj (engl.)
- ↑ R. Lazić - V. Peričić, Osnovi teorije muzike.
- ↑ Jednotrščani šalmaj
- ↑ Sviranje Piffero instrumenta (video 1)
- ↑ Sviranje Piffero instrumenta (video 2)