Kerint – razlika između verzija
Red 3: | Red 3: | ||
== Život == |
== Život == |
||
Po predanju, stekao je obrazovanje u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], gde je i počeo da propoveda svoje učenje. Odatle je prešao u [[Efes]], a zatim u [[Palestina|Palestinu]]. Drevni hrišćanski pisci nazivaju ga protivnikom [[Apostol Petar|apostola Petra]], [[Apostol Pavle|Pavla]] i [[Apostol Jovan|Jovana]].<ref>Irinej Lionski, Protiv jeresi, 3, 3, 4</ref> |
Po predanju, stekao je obrazovanje u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], gde je i počeo da propoveda svoje učenje. Odatle je prešao u [[Efes]], a zatim u [[Palestina|Palestinu]]. Drevni hrišćanski pisci nazivaju ga protivnikom [[Apostol Petar|apostola Petra]], [[Apostol Pavle|Pavla]] i [[Apostol Jovan|Jovana]].<ref>Irinej Lionski, Protiv jeresi, 3, 3, 4</ref> |
||
Irinej, oslanjajući se na [[Polikarp]]a, kazuje da je apostol Jovan došao jednom prilikom u neku banju, i kada je saznao da je tu i Kerint, hitro izađe napolje, rekavši: „Hajdemo, da se ne sruši ova banja jer u njoj je neprijatelj istine - Kerint"<ref>Irinej Lionski, „Protiv jeresi", III , 3,4.</ref> |
|||
== Učenje == |
== Učenje == |
Verzija na datum 1 april 2013 u 20:58
Kerint (grč. Κήρινθος) je bio predstavnik ranog gnostičkog učenja iz 1. veka, savremenik i oponent apostola.
Život
Po predanju, stekao je obrazovanje u Aleksandriji, gde je i počeo da propoveda svoje učenje. Odatle je prešao u Efes, a zatim u Palestinu. Drevni hrišćanski pisci nazivaju ga protivnikom apostola Petra, Pavla i Jovana.[1]
Irinej, oslanjajući se na Polikarpa, kazuje da je apostol Jovan došao jednom prilikom u neku banju, i kada je saznao da je tu i Kerint, hitro izađe napolje, rekavši: „Hajdemo, da se ne sruši ova banja jer u njoj je neprijatelj istine - Kerint"[2]
Učenje
Irinej Lionski povezuje Kerintovo učenje sa judejskim gnosticizmom. Kerint je učio da Hristos nije rođen od Djeve Marije, nego iz braka Josifa i Marije, i da je prilikom krštenja Isusa na njega sišao Hristos u vidu goluba.[3] Irinej, dalje, ovako izlaže njegov sistem:
„Iznad svega postoji vrhovni Bog. Svet je stvorio demiurg. To je neka sila, koja je potpuno odvojena i udaljena od vrhovnog Boga, i ne poznaje ga. Isus nije rođen od Deve, nego je sin Josifa i Marije, rođen kao ostali ljudi, samo ih prevazilazi pravednošću, mudrošću i razumnošću. Posle krštenja na njega je od vrhovnog Boga sišao Hristos u obliku goluba. Tada se on osposobio da objavi vrhovnog, nepoznatog Oca, i da čini čudesa. Ali je, najzad, Hristos, kao biće duhovno i nestradalno, ostavio Isusa, te je Isus sam postradao i vaskrsao. Još je Kerint učio da je starozavetni zakon bio dat od anđela, i da Bog Jevreja nije bio Gospod nego anđeo“.[4]
Gaj, crkveni autor s početka 3. veka, o njemu kazuje i ovo:
„I Kerint, u otkrivenjima koja su tobož napisana velikim apostolom, meša lažna kazivanja o čudima koja su njemu rekli anđeli. On govori da će posle vaskrsenja nastupiti zemaljsko carstvo Hrista, i da će ljudi ponovo naseliti Jerusalim, i da će se naslađivati telesnim nasladama. Neprijatelj reči Božije, on želi da obmane ljude, govoreći da će milenijum proći u bračnom prazniku..."[3]
Dionisije, episkop Aleksandrije iz 3. veka, ovako kazuje o Kerintu, sledujući starijem crkvenom predanju:
„Kerint, osnivač jeresi nazvane po njegovom imenu, širio je svoje zloučenje koje u osnovi sadrži ovo: u Carstvu Hristovom sve će biti zemno i sve će biti čuvstveno. Sve će biti onako kako bi zapravo on želeo: želudac, i ono što je ispod njega, biće zadovoljavano jelom, pićem, telesnim naslaćivanjem..."[3]
Izvori
Litaretura
- Irinej Lionski, „Protiv jeresi“, III , 3,4.
- Istorija Crkve-Jevsevije Pamfil,knjiga treća