Zahumlje – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Bot: migracija 12 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1311704 na Wikidati |
||
Red 22: | Red 22: | ||
[[Kategorija:Istorija Srbije]] |
[[Kategorija:Istorija Srbije]] |
||
[[be:Захум'е]] |
|||
[[bg:Захумлие]] |
|||
[[de:Zahumlje]] |
|||
[[en:Zachlumia]] |
|||
[[es:Zahumlia]] |
|||
[[fr:Zachlumie]] |
|||
[[hr:Zahumlje]] |
|||
[[it:Zahumlje]] |
|||
[[pt:Zahúmlia]] |
|||
[[ru:Захумье]] |
|||
[[sl:Zahumje]] |
|||
[[sr:Захумље]] |
|||
[[uk:Захумлє]] |
[[uk:Захумлє]] |
Verzija na datum 19 mart 2013 u 02:11
- Za ostale upotrebe, v. Hum (razvrstavanje).
Zahumlje (kasnije Hum) je bila južnoslovenska srednjovekovna kneževina koja je obuhvatala južnu Dalmaciju i delove Bosne i Hercegovine do 10. veka.
Porfirogenit piše da su Srbi u 7. veku naselili druge delove južne Dalmacije, Travuniju i Paganiju.
Oni koji sada tamo žive u Zahumlju, Srbi su iz vremena onog kneza koji je tražio zaštitu u imperatora Heraklija. Oni su nazvani Zahumljani zbog takozvanog brda Hum i zaista u jeziku Slavena »Zahlumi« znači »iza brda«...[1]
– Konstantin Porfirogenit VII, „O upravljanju Carstvu“
Početkom 10. veka, Zahumlje je bilo u sastavu Raške države kneza Časlava Klonimirovića. Hum je pripojen Bosni 1326. godine.[2]
Vladari Zahumlja
Najstariji poznati vladar Zahumlja bio je Mihajlo Višević (910-950) koji je u ime Vizantije osvojio grad Siponto na Apeninskom poluostrvu.
Kasniji vladari Zahumlja potiču od kneza Zavide čiji su sinovi bili Stefan Nemanja, Tihomir, Stracimir i Miroslav. Zahumlje je dato Miroslavu. Kao knez Zahumlja (1168-1171), oženio se sa sestrom bana Kulina. Zatim sledi Toljen i Toljen drugi, knez severnog Zahumlja. 1239. godine. Nikola, župan Zahumlja se oženio 1338. Katarinom Kotromanić. Petar je bio knez Zahumlja (1198-1227) i knez grada Splita (1222-1225). Andrija je sledio kao knez Primorija i knez Južnog Zahumlja 1250. Zatim Bogdan, župan Zahumlja od 1249. do 1252. godine, koji je vladao zajedno sa Radoslavom 1249. Stjepan Konstantin je bio knez Zahumlja i naslednik Srpskog prestola 1323. Jovan Uglješa, potomak Srpske kuće Mrnjavčevića je vladao Zahumljem od 1370. do svoje smrti, 1404. godine. Sandalj Hranić Kosača, knez Zahumlja i jedan od Vojvoda Svetog Save je postao Veliki Vojvoda Bosne do svoje smrti 1435. Sledio ga je Stjepan Vukčić Kosača za Velikog Vojvodu i kneza Zahumlja do njegove smrti 1466.
Izvori
- ↑ http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/de_administrando_imperio.htm
- ↑ John V. A. Fine, The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.