Borna – razlika između verzija
m Vanjske veze |
|||
| Red 38: | Red 38: | ||
[[Kategorija:Hrvatski vladari]] |
[[Kategorija:Hrvatski vladari]] |
||
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] |
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] |
||
[[de:Borna (Kroatien)]] |
|||
[[en:Borna of Croatia]] |
|||
[[hr:Borna]] |
|||
[[it:Borna di Croazia]] |
|||
[[pl:Borna (książę chorwacki)]] |
|||
[[sl:Borna]] |
|||
[[sr:Борна (кнез)]] |
|||
Verzija na datum 14 mart 2013 u 19:18
Za ostala značenja, vidi Borna (razvrstavanje).
.JPG)
Borna je bio knez Primorske Hrvatske, koja se prostirala na području Dalmacije i Liburnije, te knez Guduščana (prema tradicionalnoj historiografiji knez Gačana), vladao od otprilike 810. do 821.
Svjedočanstva
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz franačkih izvora. Riječ je o Vita Hludowici imperatoris, Annales regni Francorum, Annales Sithienses i još nekoliko njihovih varijacija.[1] Vita Hludowici imperatoris nazivaju ga pod zapisom za 818. godinu dux Guduscanorum et Timocianorum, da bi pod 819. bio naveden kao dux Dalmatiae.[2] Pod 821. godinom stoji da bio je dux Dalmatiae atque Liburniae.[3] Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno Višeslava koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".[4]
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.[5]
Ratovi protiv Ljudevita
Kad je cara Karla Velikog, 814. naslijedio Ludovik I. Pobožni. U Panonskoj Hrvatskoj vladao je knez Ljudevit. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski markgrof Kadolah, provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku 818. godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili Slovenci i Timočani, Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na Bizant. U sukobu s Ljudevitom na Kupi 819., Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. 820. godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.
Kraj života
Sukobi se nastavljaju sve do 822. kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi 821. Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije.
Dio povjesničara drži da je Borna zapravo Porga o kojem govori Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu De administrando imperio.
Bilješke
- ↑ Antoljak, Stjepan, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar 1978, str. 19-20.
- ↑ Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 320-322.
- ↑ Rački, Franjo, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb 1877, str. 325.
- ↑ Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997, str. 26.
- ↑ Klaić, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971, str. 195.
Literatura
- Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. ISBN 953-0-61362-8
- Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Nada Klaić, Globus, Zagreb 1990, ISBN 86-343-0472-8
| Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Borna (810. - 821.) | Nasljednik: |
| Višeslav (oko 800.) | Vladislav (821. - 835.) |
