Samostalna demokratska stranka – razlika između verzija
Nova stranica: '''Samostalna demokratska stranka''' je politička stranka koja je djelovala u Jugoslaviji od 1924. do 1946. godine. Okupljala je uglavnom Srbe, i... |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 7: | Red 7: | ||
Nakon njegove smrti stranku je vodio Srđan Budisavljević. Godine [[1939]]. je SDS nakon [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] ušla u vladu i u njoj ostala do aprilskog rata. Nakon uspostave [[SFRJ|komunističke Jugoslavije]] joj je zabranjen rad. |
Nakon njegove smrti stranku je vodio Srđan Budisavljević. Godine [[1939]]. je SDS nakon [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] ušla u vladu i u njoj ostala do aprilskog rata. Nakon uspostave [[SFRJ|komunističke Jugoslavije]] joj je zabranjen rad. |
||
[[Samostalna |
[[Samostalna demokratska srpska stranka]], koja danas djeluje u Hrvatskoj, se poziva na tradiciju SDS. |
||
[[Category:Političke stranke u Jugoslaviji]] |
[[Category:Političke stranke u Jugoslaviji]] |
Verzija na datum 5 decembar 2007 u 17:20
Samostalna demokratska stranka je politička stranka koja je djelovala u Jugoslaviji od 1924. do 1946. godine. Okupljala je uglavnom Srbe, i to tzv. prečane - odnosno Srbe koji su živjeli na području bivše Austro-Ugarske.
Osnovao ju je Svetozar Pribićević istupivši iz Demokratske stranke, odnosno optuživši njeno tadašnje vodstvo za šurovanje separatistima, odnosno zagovornicima federalnog preustroja Kraljevine SHS.
Međutim, 1927. SDS upravo na toj platformi s Hrvatskom seljačkom strankom stvara Seljačko-demokratsku koaliciju. Stranka će zbog toga biti izložena progonima za vrijeme šestojanuarske diktature, a Pribićević je uhapšen.
Nakon njegove smrti stranku je vodio Srđan Budisavljević. Godine 1939. je SDS nakon sporazuma Cvetković-Maček ušla u vladu i u njoj ostala do aprilskog rata. Nakon uspostave komunističke Jugoslavije joj je zabranjen rad.
Samostalna demokratska srpska stranka, koja danas djeluje u Hrvatskoj, se poziva na tradiciju SDS.