Trajanovi dački ratovi – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 22 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q723608 na Wikidati
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q723608 na Wikidati
Red 31: Red 31:


{{Commons|Dacian and Dacians}}
{{Commons|Dacian and Dacians}}

[[ro:Războaiele Daco-Romane]]

Verzija na datum 14 mart 2013 u 09:43

Trajanovi dački ratovi
Datum 101- 102 i 105-106
Lokacija Drevna Dacija
Ishod odlučujuća rimska pobjeda
Teritorijalne
promjene
Dacija anektirana u Rimsko Carstvo
Sukobljene strane
Kraljevstvo Dacija Rimsko Carstvo
Komandanti i vođe
Decebal Trajan
Snage
oko 40.000 u prvom ratu - 15.000 u drugom ratu (temeljeno na demografskim procjenama) 150.000 u prvom ratu - 200.000 u drugom ratu
Žrtve i gubici
većina dačkih vojnika ubijena;

desetine hiljada dačkih civila prodano u ropstvo

nepoznati

Dački ratovi je izraz koji u užem smislu označava dva vojna pohoda koje je Rimsko Carstvo pod carem Trajanom početkom 2. vijeka izvelo protiv Dakije pod kraljem Decebalom. Uzrok tih pohoda je bio u vojnički i politički neodlučenom rezultatu ranijeg pohoda pod carem Domicijanom krajem 80-tih, odnosno nastojanje Rimljana da trajno zaštite svoju provinciju Meziju od barbarskih upada i poboljšaju financijsku i ekonomsku situaciju Carstva materijalnim i drugim resursima Dacije. Prvi pohod je izveden 101/102. i završio je vojničkom pobjedom Rimljana, iako je Decebal na mirovnim pregovorima uspio očuvati svoj status klijentskog vladara. Međutim, novi dački napadi na rimske teritorije preko Dunava su godine 105. doveli do novog Trajanovog pohoda koji je 106. završio potpunim vojničkim porazom Dačana, uništenjem njihove prijestolnice Sarmizegetuse i Decebalovom smrću. Dacija je nakon toga postala rimskom provincijom, a što je predstavljalo prvo veće teritorijalno proširenje Carstva nakon dugo vremena, odnosno posljednje trajnije proširenje u rimskoj historiji. Ratovi su osim toga za posljedicu imali romanizaciju lokalnog stanovništva, koja je vijekovima kasnije stvorila uvjete za kasnije stvaranje rumunjske nacije i države.

Napomene i citati

Šablon:Link FA Šablon:Link FA