Empatija – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: ms:Empati |
|||
Red 13: | Red 13: | ||
[[Kategorija:Estetika]] |
[[Kategorija:Estetika]] |
||
[[Kategorija:Psihologija]] |
[[Kategorija:Psihologija]] |
||
[[ar:تشاعر]] |
|||
[[az:Empatiya]] |
|||
[[be:Эмпатыя]] |
|||
[[bg:Съчувствие]] |
|||
[[bn:সমানুভূতি]] |
|||
[[ca:Empatia]] |
|||
[[cs:Empatie]] |
|||
[[da:Empati]] |
|||
[[de:Empathie]] |
|||
[[en:Empathy]] |
|||
[[eo:Empatio]] |
|||
[[es:Empatía]] |
|||
[[et:Empaatia]] |
|||
[[eu:Enpatia]] |
|||
[[fi:Empatia]] |
|||
[[fr:Empathie]] |
|||
[[he:אמפתיה]] |
|||
[[hr:Empatija]] |
|||
[[hu:Empátia]] |
|||
[[id:Empati]] |
|||
[[it:Empatia]] |
|||
[[ja:共感]] |
|||
[[ka:ემპათია]] |
|||
[[ko:감정이입]] |
|||
[[lt:Empatija]] |
|||
[[ms:Empati]] |
|||
[[nl:Empathie]] |
|||
[[nn:Empati]] |
|||
[[no:Empati]] |
|||
[[oc:Empatia]] |
|||
[[pl:Empatia]] |
|||
[[pt:Empatia]] |
|||
[[ro:Empatie]] |
|||
[[ru:Эмпатия]] |
|||
[[simple:Empathy]] |
|||
[[sk:Vcítenie]] |
|||
[[sl:Empatija]] |
|||
[[sr:Емпатија]] |
|||
[[sv:Empati]] |
|||
[[tr:Empati]] |
|||
[[uk:Емпатія]] |
|||
[[zh:同理心]] |
Verzija na datum 12 mart 2013 u 19:24
Empatija (od gr: εν - u; i gr: παθος - osećanje, strast) doslovno uosećavanje, uživljavanje.
Termin potiče iz estetike. Nemački filozof i psiholog Teodor Lips (Lipps) je početkom veka uveo izraz uživljavanje (nem. Einfuhlung), u engleskom prevodu empatija, da bi njime označio "unošenje" (putem intuicije i motorne mimikrije) vlastitih stavova i osećanja u neko umetničko delo ili prirodnu pojavu (natmuren oblak, vedar dan itd.). Empatija podrazumeva emocionalno stapanje osobe sa objektom svog estetskog doživljaja. Mada je za pojavu uživljavanja paradigmatična empatija u recepciji umetničkog dela, po Lipsu, ova pojava je opštija i javlja se i van sfere umetničkog.
U psihologiji, termin se upotrebljava da označi proces neposrednog uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Empatija predstavlja neposredno saznanje osećanja, želja i namera drugih ljudi, za razliku od simpatije koja podrazumeva saživljavanje sa osećanjima bliskih ljudi, saučestvovanje u emocionalnom stanju drugih. Npr. kada putem empatije otkrivamo strah ili bol drugog lica, mi prvenstveno znamo šta oni osećaju, a kada preko simpatije doživljavamo ova osećanja koja imaju nama draga lica (brat, sin, žena), tada i sami proživljavamo, osećamo strah ili bol.
U psihoanalizi i psihoterapiji uopšte, empatija kao sposobnost da "budemo drugi" jeste nesvesni kanal komunikacije terapeutovog predsvesnog i nesvesnog sa nesvesnim pacijenta. Po Frojdu, empatija je derivat procesa identifikacije sa objektom. Neki klinički psiholozi razlikuju imitativnu i projektivnu empatiju. H. A. Mari (Murray) se zalaže za primenu kritičke empatije u kliničkoj psihologiji.