Sovjet – razlika između verzija
m r2.7.3) (Bot: mijenja tr:Sovyet sa tr:Sovyet (konsey) |
|||
Red 34: | Red 34: | ||
[[Kategorija:Historija Rusije]] |
[[Kategorija:Historija Rusije]] |
||
[[Kategorija:Ruska revolucija]] |
[[Kategorija:Ruska revolucija]] |
||
[[ast:Sóviet]] |
|||
[[ca:Soviet]] |
|||
[[cs:Sovět]] |
|||
[[da:Sovjet (råd)]] |
|||
[[de:Sowjet]] |
|||
[[en:Soviet (council)]] |
|||
[[eo:Soveto]] |
|||
[[es:Sóviet]] |
|||
[[eu:Sobiet (kontseilua)]] |
|||
[[fr:Soviet]] |
|||
[[gl:Soviet]] |
|||
[[he:סובייט]] |
|||
[[hr:Sovjet]] |
|||
[[it:Soviet]] |
|||
[[ja:ソビエト]] |
|||
[[ko:소비에트]] |
|||
[[la:Sovieti]] |
|||
[[lt:Sovietas]] |
|||
[[nl:Sovjet]] |
|||
[[nn:Sovjet]] |
|||
[[pl:Rada (Sowiet)]] |
|||
[[ro:Soviet]] |
|||
[[ru:Советы]] |
|||
[[sl:Sovjet]] |
|||
[[sv:Sovjet (råd)]] |
|||
[[tr:Sovyet (konsey)]] |
|||
[[uk:Ради депутатів трудящих]] |
|||
[[vi:Xô viết]] |
|||
[[zh:苏维埃]] |
Verzija na datum 12 mart 2013 u 14:43
Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.
Historija
Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).
Note
U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.
- Ukrajina: рада (rada); Bjelorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbajdžan: совет; Litva: taryba; Moldova: совиет; Latvija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu
Bilješke
- ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0
Bibliografija
- Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution 1990 Oxford University Press ISBN 0713165308
- Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets 1976 Pluto Press
- Voline: The Unknown Revolution Black Rose Books
- Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917 2005 Cambridge University Press ISBN 0521841550
- Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы
- Алексей Гусев: ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ