Pravougaonik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
LaaknorBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3rc2) (robot Dodaje: se:Rektáŋgel
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 91 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q209 (translate me)
Red 54: Red 54:


[[Kategorija:Četvorouglovi]]
[[Kategorija:Četvorouglovi]]

[[ab:Акәакьиаша]]
[[ar:مستطيل]]
[[as:আয়তক্ষেত্ৰ]]
[[ast:Rectángulu]]
[[ay:Wiskhalla]]
[[be:Прамавугольнік]]
[[be-x-old:Прастакутнік]]
[[bg:Правоъгълник]]
[[bn:আয়তক্ষেত্র]]
[[br:Skouergorneg]]
[[bs:Pravougaonik]]
[[ca:Rectangle]]
[[ckb:لاکێشە]]
[[co:Rettangulu]]
[[cs:Obdélník]]
[[da:Rektangel]]
[[de:Rechteck]]
[[dsb:Pšawokut]]
[[el:Ορθογώνιο παραλληλόγραμμο]]
[[en:Rectangle]]
[[eo:Ortangulo]]
[[es:Rectángulo]]
[[et:Ristkülik]]
[[eu:Laukizuzen]]
[[fa:مستطیل]]
[[fi:Suorakulmio]]
[[fr:Rectangle]]
[[ga:Dronuilleog]]
[[gl:Rectángulo]]
[[gn:Takamby irundyjoja]]
[[he:מלבן]]
[[hi:आयत]]
[[hr:Pravokutnik]]
[[hsb:Praworóžk]]
[[ht:Rektang]]
[[hu:Téglalap]]
[[id:Persegi panjang]]
[[is:Rétthyrningur]]
[[it:Rettangolo]]
[[ja:長方形]]
[[jv:Pesagi dawa]]
[[ka:მართკუთხედი]]
[[kk:Тік төртбұрыш]]
[[km:ចតុកោណកែង]]
[[ko:직사각형]]
[[ku:Çargoşeya çarçik]]
[[la:Rectangulum]]
[[li:Rechhook]]
[[lmo:Retàngol]]
[[lo:ຮູບສີ່ແຈສາກ]]
[[lt:Stačiakampis]]
[[lv:Taisnstūris]]
[[mhr:Виклук]]
[[mk:Правоаголник]]
[[ml:ചതുരം]]
[[mr:आयत]]
[[ms:Segi empat tepat]]
[[ne:आयत]]
[[nl:Rechthoek]]
[[nn:Rektangel]]
[[no:Rektangel]]
[[oc:Rectangle]]
[[pl:Prostokąt]]
[[pms:Retàngol]]
[[pt:Retângulo]]
[[qu:Wask'a]]
[[ro:Dreptunghi]]
[[ru:Прямоугольник]]
[[scn:Rittànculu]]
[[se:Rektáŋgel]]
[[simple:Rectangle]]
[[sk:Obdĺžnik]]
[[sl:Pravokotnik]]
[[sn:Gonyoina tsazamakonyo]]
[[so:Laydi]]
[[sr:Правоугаоник]]
[[su:Pasagi burung]]
[[sv:Rektangel]]
[[sw:Mstatili]]
[[szl:Prostokůnt]]
[[ta:செவ்வகம்]]
[[te:దీర్ఘ చతురస్రం]]
[[th:รูปสี่เหลี่ยมมุมฉาก]]
[[tl:Parihaba]]
[[tr:Dikdörtgen]]
[[uk:Прямокутник]]
[[ur:مستطیل]]
[[vi:Hình chữ nhật]]
[[vls:Rechtoek]]
[[war:Rectanggulo]]
[[zh:矩形]]

Verzija na datum 11 mart 2013 u 19:10

Pravougaonik. Stranice su mu a i b, dijagonala je onzačena sa d, a temena su mu A, B, C i D

Pravougaonik ili pravokutnik je četvrougaona geometrijska figura u ravni. Spada u klasu paralelograma, a sledeća dva pravila važe za svaki pravougaonik:

  • Naspramne stranice su po dužini jednake i paralelne
  • Susedne stranice su normalne jedna na drugu (zaklapaju ugao od 90°)

Tačan izgled jednog pravougaonika je određen njegovom širinom (označeno sa a na slici desno) i njegovom dužinom (označeno sa b na slici desno).

Specijalan slučaj pravougaonika kome su sve stranice jednake se naziva kvadrat.

Formule

  • Površina pravougaonika je P = ab
  • Obim pravougaonika je O = 2(a+b)
  • Poluobim pravougaonika je S = (a+b)
  • Uglovi između stranica i dijagonala: φ1 = arctg(b/a) i φ1 = arctg(a/b); φ1 + φ2 = π/2.
  • Uglovi između dijagonala Θ1 = π - 2φ1 i Θ2 = π - 2φ2; Θ1 + Θ2 = π

Dijagonala pravougaonika

Dijagonala pravougaonika je duž koja spaja dva njegova temena koja nemaju ni jednu zajednučku stranicu. Pravougaonik ima tačno dve dijagonale, i one su jednakih dužina:

Konstrukcije pravougaonika

Dve stranice

Date su dužine stranica a i b. Jedno rešenje:

  1. Konstruisati duž AB dužine a.
  2. U tački A, normalno na AB, konstruisati duž AD dužine b.
  3. Povući duž DB.
  4. Simetrala tačke A u odnosu na središte DB će biti C.

Umesto koraka 3 i 4 može se konstruisati duž BC, dužine a i normalna na AC, tako da ugao ABC bude matematički negativno orijentisan.

Stranica i ugao između nje i dijagonale

Pretpostavimo da su dati stranica AB i ugao α.

  1. Konstruisati duž AB
  2. Iz tačke A konstruisati polupravu s koja sa AB zaklapa ugao α, tako da je ugao BAs pozitivno orijentisan.
  3. Iz tačke B konstruisati normalu n na AB.
  4. Presek n i s obeležiti kao C.
  5. U A konstruisati polupravu n1 normalnu na AB, tako da je ugao ABn1 pozitivno orijentisan
  6. U A konstruisati krug k poluprečnika BC.
  7. Presek n1 i k je D.

Ukoliko su dati stranica AB i ugao β između druge stranice nje i dijagonale, ugao α je jednak 90° - β.

Stranica i dijagonala

Ako su date stranca, na primer AB, i dužina dijagonale pravougaonika d, konstrukcija ima sledeći tok:

  1. Konstruisati duž dužine d i nazvati joj temena A i C.
  2. Konstruisati krug k1 koji za prečnik ima duž AC.
  3. U tački A konstruisati krug k2 poluprečnika AB.
  4. Krug k2 će seći k1 u dve tačke. Jedna od ove dve treba da dobije ime B tako da je ugao ABC negativno matematički orijentisan
  5. Od B treba povući polupravu kroz središte AC. Presek ove poluprave sa krugom k1 će biti tačka D.