Istočnoslavenski jezici – razlika između verzija
m Robot: Adding be:Усходнеславянскія мовы |
m Bot: Migrating 44 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q144713 (translate me) |
||
Red 30: | Red 30: | ||
[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici| ]] |
[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici| ]] |
||
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
[[Kategorija:Jezici po abecedi]] |
||
[[af:Oos-Slawiese tale]] |
|||
[[ast:Eslavu Oriental]] |
|||
[[be:Усходнеславянскія мовы]] |
|||
[[be-x-old:Усходнеславянскія мовы]] |
|||
[[bg:Източнославянски езици]] |
|||
[[bs:Istočnoslavenski jezici]] |
|||
[[cs:Východoslovanské jazyky]] |
|||
[[csb:Pòrénkòwòsłowiańsczé jãzëczi]] |
|||
[[da:Østslaviske sprog]] |
|||
[[de:Ostslawische Sprachen]] |
|||
[[dsb:Pódzajtšnosłowjańske rěcy]] |
|||
[[el:Ανατολικές Σλαβικές γλώσσες]] |
|||
[[en:East Slavic languages]] |
|||
[[eo:Orientslavaj lingvoj]] |
|||
[[es:Lenguas eslavas orientales]] |
|||
[[et:Idaslaavi keeled]] |
|||
[[fi:Itäslaavilaiset kielet]] |
|||
[[fr:Langues slaves orientales]] |
|||
[[he:שפות סלאביות מזרחיות]] |
|||
[[hr:Istočnoslavenski jezici]] |
|||
[[hsb:Wuchodosłowjanske rěče]] |
|||
[[hu:Keleti szláv nyelvek]] |
|||
[[id:Bahasa Slavia Timur]] |
|||
[[io:Estala Slava]] |
|||
[[it:Lingue slave orientali]] |
|||
[[ja:東スラヴ語群]] |
|||
[[jv:Basa Slavik Wétan]] |
|||
[[ka:აღმოსავლეთსლავური ენები]] |
|||
[[ko:동슬라브어군]] |
|||
[[ku:Zimanên slavî yên rojhilat]] |
|||
[[mk:Источнословенски јазици]] |
|||
[[nn:Austslaviske språk]] |
|||
[[no:Østslaviske språk]] |
|||
[[os:Скæсæныславяйнаг æвзæгтæ]] |
|||
[[pl:Języki wschodniosłowiańskie]] |
|||
[[pt:Línguas eslavas orientais]] |
|||
[[ru:Восточнославянские языки]] |
|||
[[sk:Východoslovanské jazyky]] |
|||
[[sr:Источнословенски језици]] |
|||
[[sv:Östslaviska språk]] |
|||
[[sw:Kislavoni cha Mashariki]] |
|||
[[uk:Східнослов'янські мови]] |
|||
[[vi:Nhóm ngôn ngữ Đông Slav]] |
|||
[[zh:东斯拉夫语支]] |
Verzija na datum 11 mart 2013 u 18:02
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.
Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 55.000 Rusina koji se izjašnjavaju kao zasebna nacija, služi se specifičnim zapadnoslavenskim rusinskim jezikom.
Ruski jezik: je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.
Ukrajinski jezik: je drugi po brojnosti slavenski jezik je, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.
Suržik i Balačka: Preko 50% ukrajinske estrade često koristi ruski jezik jer Rusija predstavlja golemo tržište na koje Ukrajinci često plasiraju svoje zabavne proizvode, pa tako i glazbenu, filmsku i drugu umjetnost. Ipak, treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji bitno razlikuju, te se često koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi do 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori manje od 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.
Rusinski jezik: Svojim specifikumom nalikuje slovačko-ukrajinskoj jezičnoj kombinaciji. Isti rusinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj razlikuje se od rusinskog jezika u Poljskoj i Ukrajini. Rusinski jezik zakarpatske Ukrajine uz jedva primjetne razlike naspram standarnog ukrajinskog jezika smatra se ukrajinskim dijalektom.
Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.
Istočnoslavenski jezici
- Ruski jezik
- Ukrajinski jezik
- Bjeloruski jezik
- Rusinski jezik
- Suržik (Ukrajina)
- Balačka (Rusija)
- Trasjanka (Bjelorusija)