Italijanska uprava za Kvarner

Reggenza Italiana del Carnaror Italijanska uprava Kvarnera nepriznata država ← 1919 – 1920 → Zastava Glavni grad Fiume Jezik/ci italijanski Vlast republika Duce Gabriele D'Annunzio Zakonodavno tijelo Arengo del Carnaro  - Gornji dom Consiglio degli Ottimi  - Donji dom Consiglio dei Provvisori Historijska era međuratni period  - Coup d'etat 12. septembar, 1919  - Ustav 8.9. 1920.  - Rapallski ugovor 12.11. 1920.  - Okupacija 30. decembar, 1920

Talijanska uprava za Kvarner (talijanski: Reggenza Italiana del Carnaro) bila je država koju je Gabriele D'Annunzio proglasio u Rijeci 8. rujna 1920. godine. Ova samoproglašena država nikad nije dobila međunarodno priznanje i u prosincu ju je zamijenila Slobodna Država Rijeka.

Povijest

Zbog odluke o mogućoj predaji Rijeke na Pariškoj mirovnoj konferenciji D'Annunzijevi crnokošuljaši 12. rujna 1919. zauzimaju grad i prisiljavaju američke, britanske i francuske okupacijske snage na povlačenje. Iako su D'Annunzijeve pristaše smatrale da će Italija pripojiti Rijeku, to se nije dogodilo. Italija je umjesto toga započela blokadu Rijeke zahtjevajući od pobunjenika predaju.

Nakon toga je D'Annunzio proglasio Talijansku upravu za Kvarner s ustavom koji je sadržavao mnoge elemente kasnijeg talijanskog fašizma i u kojem je on dobio titulu vođe (duce). Budući da D'Annunzio nije priznavao Rapalski ugovor, najavio je rat Italiji. Na kraju je predao grad u prosincu 1920. nakon bombardiranja talijanske mornarice ('Krvavi Božić').

Ustav

Datoteka:Stamp Fiume 1920 25c Annunzio.jpg

D'Annunzio na poštanskoj marki Rijeke, 1920. godine

Ustav Talijanske uprave za Kvarner (Carta del Carnaro) bio je spoj anarhističkih, protofašističkih i demokratskih republikanskih ideja. D'Annunzija se često smatra prethodnikom ideala i metoda talijanskog fašizma. Ovaj ustav je D'Annunzio napisao zajedno sa sindikalistom Alcesteom De Ambrisom koji je napravio politički i pravni okvir ovog dokumenta, dok ga je D'Annunzio pjesnički uljepšao. De Ambris je bio na čelu skupine pobunjenih talijanskih mornara koji su ustupili svoj brod D'Annunziju. Ustavom je osnovana korporativistička država s devet udruženja koji su predstavljali razne gospodarske sektore s obveznim članstvom. U desetom takvom udruženju kojeg je smislio D'Annunzio bili bi superiorniji pojedinci.

Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma (Consiglio degli Ottimi i Consiglio dei Provvisori), čije bi zajedničke sjednice (Arengo del Carnaro) odlučivale o stranim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde. Ustavom je kao glavnom načelu države određena "glazba".

Poveznice

• Povijest Rijeke
• Slobodna Država Rijeka
• Talijanski iredentizam