Steroid – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Bot: Migrating 47 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q177911 (translate me) |
||
Red 60: | Red 60: | ||
[[Kategorija:Hemijska jedinjenja]] |
[[Kategorija:Hemijska jedinjenja]] |
||
[[Kategorija:Organska jedinjenja]] |
[[Kategorija:Organska jedinjenja]] |
||
[[ar:ستيرويد]] |
|||
[[be:Стэроіды]] |
|||
[[bg:Стероид]] |
|||
[[ca:Esteroide]] |
|||
[[cs:Steroidy]] |
|||
[[da:Steroid]] |
|||
[[de:Steroide]] |
|||
[[el:Στεροειδές]] |
|||
[[en:Steroid]] |
|||
[[eo:Steroido]] |
|||
[[es:Esteroide]] |
|||
[[et:Steroidid]] |
|||
[[eu:Esteroide]] |
|||
[[fa:استروئید]] |
|||
[[fi:Steroidi]] |
|||
[[fr:Stéroïde]] |
|||
[[ga:Stéaróideach]] |
|||
[[gl:Esteroide]] |
|||
[[he:סטרואיד]] |
|||
[[hr:Steroidi]] |
|||
[[ht:Estewoyid]] |
|||
[[id:Steroid]] |
|||
[[it:Steroide]] |
|||
[[ja:ステロイド]] |
|||
[[jv:Steroid]] |
|||
[[kk:Стероидтар]] |
|||
[[ko:스테로이드]] |
|||
[[lt:Steroidai]] |
|||
[[mk:Стероид]] |
|||
[[ms:Steroid]] |
|||
[[nl:Steroïde]] |
|||
[[no:Steroid]] |
|||
[[oc:Esteroïde]] |
|||
[[pl:Steroidy]] |
|||
[[pt:Esteroide]] |
|||
[[ro:Steroid]] |
|||
[[ru:Стероиды]] |
|||
[[simple:Steroid]] |
|||
[[sk:Steroid]] |
|||
[[sr:Стероиди]] |
|||
[[su:Stéroid]] |
|||
[[sv:Steroid]] |
|||
[[th:สเตอรอยด์]] |
|||
[[tr:Steroid]] |
|||
[[uk:Стероїди]] |
|||
[[vi:Steroid]] |
|||
[[zh:甾體]] |
Verzija na datum 10 mart 2013 u 07:55
Steroidi su specifična jedinjenja, u prirodi vrlo raširena, a genetski povezana sa terpenima. Imaju važnu ulogu u životnim procesima.
Steroidi sadrže ugljenični skelet ciklopentanoperhidrofenantrena:
R’ i R’’ su kod većine steroida metil grupe, a R je neki ugljovodonični niz, dok je X hidroksilna grupa (kod sterola, sterina) ili keto grupa.
Prstenovi A/B, B/C i C/D mogu biti konedezovani u cis- ili trans- položaju pri čemu se misli na međusobni položaj u prostoru atoma ili atomskih grupa koje se nalaze na zajedničkim C atomima za odgovarajuća dva susedna prstena. Prsteni B/C prirodnih steroida uvek imaju trans-konfiguraciju, prstenovi C/D skoro uvek trans- , dok prstenovi A/B mogu biti trans- (alo red steroida) ili cis- (normalni red steroida) kondenzovani. Prirodno da se šestoprsteni nalaze u najstabilnijoj konformaciji stolice.
Prostorni raspored supstituenata se označava slovima α i β. Kod α- konfiguracije supstituent se nalazi iza ravni prstena (njegova veza se označava tačkicama), a kod β- konfiguracije ispred ravni prstena (njegova veza se označava punom crtom).
Prirodni steroidi su optički aktivni i sadrže nekoliko asimetričnih C atoma, ali svaki određeni prirodni steroid ima svoju potpuno određenu konfiguraciju. Na određivanju apsolutne konfiguracije steroida mnogo je radio hemičar Vladimir Prelog.
U steroide spadaju i steroli (ili sterini), polni hormoni, hormoni nadbubrega, aglikoni srčanih glikozida, žučne kiseline, saponini i steroidni alkaloidi.
Sterini (steroli) sadrže u položaju 3 hidroksilnu grupu. Najvažniji sterin je holesterin (holesterol) koji se nalazi u svim ćelijama (posebno nervnim i u mozgu) i sastojak je žučnih kamenova. Organizam čoveka sadrži prosečno preko 100 grama holesterina:
Po strukturi mu je sličan biljni sterin, ergosterin, koji je genetski povezan sa vitaminom D2.
Žučne kiseline su visokomolekularne kiseline koje se nalaze u žuči i koje su po strukturi bliske steroidima. One su neophodne pri varenju jer mogu da emulguju masti i tako omogućavaju njihovu resorpciju (upijanje) u crevima. One imaju kraći bočni niz od sterina (5 C atoma) sa karboksilnom grupom na njegovom kraju.
Holna kiselina sadrži tri OH grupe (u položajima 3, 7 i 12) i dve CH3 grupe (u položakima 10 i 13). Konfiguracija na trećem C atomu je suprotna od one kod sterina. U žuči su žučne kiseline povezane sa aminokiselinama (na primer glikolom). Ispod je data formula holne kiseline:
Aglikoni srčanih glikozida. Glikozidi koji se nalaze u nekim biljkama (Digitalis p., Strophantus c.) imaju već u veoma malim dozama jako dejstvo na srčani mišić i nazivaju se srčani glikozidi. U većim količinama su jako otrovni.
Pri hidrolizi srčanih glikozida njihov molekul se razlaže na nekoliko molekula monosaharida (na primer, digitoksozu i glukozu) i specifični aglikon steroidne prirode koji se često naziva genin, a iz nekih glikozida se izdvaja i sirćetna kiselina.
Genini sadrže ciklopentanoperhidrofenantrenski prsten povezan sa nezasićenim peto- ili šestočlanim laktonskim prstenom. Srčani glikozidi se dele na dve grupe: kardenolide i bufodienolide. Kardenolidi čine veću grupu srčanih glikozida.
- Digitoksigenin je genin digitoksina. Hidroksilna grupa u položaju 3 se pri formiranju glikotida jedini sa ugljenim hidratom:
- Strofantidin je genin strofantina, a razlikuje se od digitoksigenina time što u položaju 10 umesto metil grupe sadrži aldehidnu grupu, a u položaju 5 ima OH grupu.
Od šećera koji ulaze u sastav srčanih glikozida značajna je D-digitoksoza koja spada u metilpentoze (na C-5 je atom vodonika zamenjen metil grupom) i 2-dioksišećeri. Ispod je data formula D-digitoksoze:
Glikozid digitoksin je deo još složenijeg glikozida, tzv. Lanatozida A.
Aktivnost srčanih glikozida potiče od aglikona steroidne prirode, a ostaci šećera omogućavaju rastvaranje glikozida.
Steroidni aglikoni saponina. Saponini (od sapo-sapun) su biljni glikozidi koji se rastvaraju u vodi uz obrazovanje koloidnih rastvora i koji već u malim dozama izazivaju hemolizu (razlaganje crvenih krvnih zrnaca). Aglikoni saponina mogu biti derivati terpena ili steroida.