Lisni zalisci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rubinbot (razgovor | doprinos)
m r2.5.4) (robot Dodaje: ru:Прилистники
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 19 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q304216 (translate me)
Red 6: Red 6:


[[Kategorija:Biljni organi]]
[[Kategorija:Biljni organi]]

[[ca:Estípula]]
[[cs:Palist]]
[[de:Nebenblatt]]
[[en:Stipule]]
[[eo:Stipulo]]
[[es:Estípula]]
[[et:Abilehed]]
[[fi:Korvake]]
[[fr:Stipule]]
[[gl:Estípula]]
[[hu:Pálha]]
[[it:Stipola]]
[[la:Stipula]]
[[nl:Steunblaadje]]
[[pl:Przylistek]]
[[pt:Estípula]]
[[ru:Прилистники]]
[[sr:Лисни залисци]]
[[uk:Прилистки]]

Verzija na datum 9 mart 2013 u 19:34

Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.

Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.