Boris Jeljcin – razlika između verzija
m r2.7.2+) (Bot: mijenja sah:Борис Ельцин sa sah:Ельцин Борис Николаевич |
m Bot: Migrating 89 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q34453 (translate me) |
||
Red 52: | Red 52: | ||
[[Kategorija:Predsjednici Rusije]] |
[[Kategorija:Predsjednici Rusije]] |
||
[[ab:Борис Ельцин]] |
|||
[[af:Boris Jeltsin]] |
|||
[[ar:بوريس يلتسن]] |
|||
[[az:Boris Yeltsin]] |
|||
[[bat-smg:Borisos Jelcins]] |
|||
[[bcl:Boris Yeltsin]] |
|||
[[be:Барыс Мікалаевіч Ельцын]] |
|||
[[be-x-old:Барыс Ельцын]] |
|||
[[bg:Борис Елцин]] |
|||
[[br:Boris Yeltsin]] |
|||
[[bs:Boris Jeljcin]] |
|||
[[ca:Borís Ieltsin]] |
|||
[[cs:Boris Jelcin]] |
|||
[[cv:Ельцин Борис Николаевич]] |
|||
[[cy:Boris Yeltsin]] |
|||
[[da:Boris Jeltsin]] |
|||
[[de:Boris Nikolajewitsch Jelzin]] |
|||
[[el:Μπορίς Γιέλτσιν]] |
|||
[[en:Boris Yeltsin]] |
|||
[[eo:Boris Jelcin]] |
|||
[[es:Borís Yeltsin]] |
|||
[[et:Boriss Jeltsin]] |
|||
[[eu:Boris Jeltsin]] |
|||
[[fa:بوریس یلتسین]] |
|||
[[fi:Boris Jeltsin]] |
|||
[[fr:Boris Eltsine]] |
|||
[[ga:Boris Yeltsin]] |
|||
[[gl:Boris Ieltsin]] |
|||
[[he:בוריס ילצין]] |
|||
[[hi:बोरिस येल्तसिन]] |
|||
[[hr:Boris Jeljcin]] |
|||
[[hu:Borisz Nyikolajevics Jelcin]] |
|||
[[hy:Բորիս Ելցին]] |
|||
[[id:Boris Yeltsin]] |
|||
[[io:Boris Yelcin]] |
|||
[[is:Boris Jeltsín]] |
|||
[[it:Boris Nikolaevič El'cin]] |
|||
[[ja:ボリス・エリツィン]] |
|||
[[jv:Boris Yeltsin]] |
|||
[[ka:ბორის ელცინი]] |
|||
[[kk:Борис Николаевич Ельцин]] |
|||
[[ko:보리스 옐친]] |
|||
[[ku:Borîs Yeltsîn]] |
|||
[[ky:Борис Ельцин]] |
|||
[[la:Boris Ieltsin]] |
|||
[[lb:Boris Nikolajewitsch Jelzin]] |
|||
[[lt:Borisas Jelcinas]] |
|||
[[lv:Boriss Jeļcins]] |
|||
[[mhr:Ельцин, Борис Николаевич]] |
|||
[[mk:Борис Елцин]] |
|||
[[ml:ബോറിസ് യെൽത്സിൻ]] |
|||
[[mn:Борис Ельцин]] |
|||
[[mr:बोरिस येल्त्सिन]] |
|||
[[ms:Boris Yeltsin]] |
|||
[[mt:Boris Yeltsin]] |
|||
[[nl:Boris Jeltsin]] |
|||
[[nn:Boris Jeltsin]] |
|||
[[no:Boris Jeltsin]] |
|||
[[oc:Borís Ieltzin]] |
|||
[[os:Ельцин, Борис Николайы фырт]] |
|||
[[pl:Borys Jelcyn]] |
|||
[[pt:Boris Iéltsin]] |
|||
[[qu:Boris Yeltsin]] |
|||
[[ro:Boris Elțin]] |
|||
[[ru:Ельцин, Борис Николаевич]] |
|||
[[sah:Ельцин Борис Николаевич]] |
[[sah:Ельцин Борис Николаевич]] |
||
[[scn:Boris Eltsin]] |
|||
[[se:Boris Jeltsin]] |
|||
[[simple:Boris Yeltsin]] |
|||
[[sk:Boris Nikolajevič Jeľcin]] |
|||
[[sl:Boris Jelcin]] |
|||
[[sr:Борис Јељцин]] |
|||
[[sv:Boris Jeltsin]] |
|||
[[sw:Boris Yeltsin]] |
|||
[[szl:Boris Jelcin]] |
|||
[[ta:போரிஸ் யெல்ட்சின்]] |
|||
[[th:บอริส เยลต์ซิน]] |
|||
[[tl:Boris El’cin]] |
|||
[[tr:Boris Yeltsin]] |
|||
[[tt:Boris Yeltsin]] |
|||
[[uk:Єльцин Борис Миколайович]] |
|||
[[ur:بورس یلسن]] |
|||
[[uz:Boris Yeltsin]] |
|||
[[vep:Jel'cin Boris]] |
|||
[[vi:Boris Nikolayevich Yeltsin]] |
|||
[[war:Boris Yeltsin]] |
|||
[[yo:Boris Yeltsin]] |
|||
[[zh:鲍里斯·叶利钦]] |
|||
[[zh-min-nan:Boris Yeltsin]] |
|||
[[zh-yue:葉利欽]] |
Verzija na datum 9 mart 2013 u 03:51
Boris Nikolajevič Jeljcin Борис Николаевич Ельцин | |
---|---|
Mandat 10. srpnja 1991. – 31. prosinca 1999. | |
Prethodnik | država utemeljena |
Nasljednik | Vladimir Putin |
Mandat 6. studenog 1991. – 15. lipnja 1992. | |
Prethodnik | Oleg Lobov |
Nasljednik | Jegor Gajdar |
Rođenje | 1. veljače 1931. Jekaterinburg, Rusija |
Smrt | 23. travnja 2007. Moskva, Rusija |
Politička stranka | Komunistička partija (do 1990.) |
Supružnik | Nania Jeljcina |
Potpis
| |
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. - Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Po obrazovanju je inženjer, a članom KPSS-a postao je 1961. godine. Od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća počeo se uspinjati u stranačkoj hijerarhiji, ali u prvi plan je došao nakon što ga je Gorbačov, kao čovjeka od povjerenja, doveo u Moskvu i imenovao šefom gradske organizacije KPSS-a. Na toj dužnosti Jeljcin se iskazao izuzetnim organizatorskim sposobnostima, ali je uskoro došao u sukob s Gorbačovom jer je zagovarao radikalniju provedbu perestrojke. Pod pristiskom konzervativnih snaga Gorbačov je smijenio Jeljcina s mjesta šefa gradske organizacije KPSS-a, ali istovremeno je otišao na novu dužnost zamjenika ministra graditeljstva.
Pod povećalo javnosti dolazi u svibnju 1990. godine kada je izabran za predsjednika ruskog parlamenta u kojem je otvoreno promicao ideju ruske nezavisnosti. U lipnju iste godine ruski su deputati inaugurirali nadređenost republičkih zakona nad zakonima sovjetske federacije, a mjesec dana nakon toga Jeljcin je demonstrativno istupio iz komunističke stranke. U lipnju 1991. godine izbaran je za prvog predsjednika Ruske Federacije, a potom je skupina vodećih ortodoksnih komunista (potpredsjednik Janajev, šef KGB-a Krjučkov, ministri obrane i unutarnjih poslova Jazov i Pugov) pokušala je u kolovozu 1991. godine uz pomoć vojske državnim udarom zaustaviti Jeljcinov pohod ka vlasti. Ali kada su elitne postrojbe sovjetske vojske Alfe otkazale poslušnost pučistima, a ugledni generali - Lebed, Gromov i Gračov povezali se s Jeljcionom, uz svestranu podršku naroda, puč je neslavno propao. Tada u trenucima najteže krize Jeljcin se obratio masi s oklopnog transportera i u oštrom govoru pozvao narod i vojsku na utemeljenje nove, samostalne i suverene Rusije. Na takvo što nije se dugo čekalo jer već je krajem kolovoza 1991. godine Jeljcin potpisao dekret o zabrani djelovanja KPSS-a i konfiskaciji partijske imovine, a početkom prosinca iste godine, uz potporu predsjednika parlamenata Ukrajine i Bjelorusije, Kravčuka i Šuškeviča, Sovjetski Savez bio je izbrisan s političke karte svijeta.
Do neuspjelog puča Jeljcin je bio u političkoj sjeni. No, nakon neuspjeha puča i dijelom zahvaljujući baš tome, Jeljcin se ruskoj javnost nameće kao protuteža pučističkim snagama. To mu je pomoglo da se u prosincu iste godine usvoji novi ustav prema kojem je predsjednik Ruske Federacije imao gotovo carske ovlasti. Na narednim izborima (1995.) najviše su glasova dobili neokomunisti Genadija Zjuganova i profašisti pod vodstvom Žirinovskog, ali je Jeljcin zahvaljujući ustavu mogao posve mirno, i bez straha od njemu nenaklonjene parlamentarne većine, vladati državom.
Usprkos sve lošijoj gospodarskoj situaciji Jeljcin u Zakavkazju započinje rat protiv tzv. secesionista što Rusiju dovodi u još težu situaciju. Rusko gospodarstvo posrće, inflacija sve brže raste, korpucijske afere potresaju zemlju, a mafija postaje sve prisutnija. Zemlja se našla u agoniji. Nekako u to vrijeme javnost saznaje za veliku aferu pranja novca u kojoj su glavno riječ vodili Jeljcinov savjetnik Pavel Borodin i Jeljcinova kćerka Tatjana. Navodno su na privatne račune prenijeli 25 milijuna dolara iz državne blagajne, a svoje prste u tome je navodno imao i Antolij Čubais, Jeljcinov čovjek od povjerenja. Tada se Jeljcin sve više odaje vodki i počinje teže oboljevati. To je ujedno i vrijeme kada u kratkim vremenskim razmacima smjenjuje premijere (Kirijenko, Černomirdin, Primakov), želeći tako svaliti krivnju za katastrofalnu ekonomsku situaciju u zemlji na njih. Pod pritiskom liječnika i suradnika, shrvan alkoholom i operacijama na srcu (čak pet) te unatoč dugom opiranju 31. prosinca 1999. godine podnosi ostavku na mjesto predsjednika države.