Istočna Njemačka – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 101 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q16957 (translate me)
Red 142: Red 142:
{{Link FA|af}}
{{Link FA|af}}


[[af:Duitse Demokratiese Republiek]]
[[als:Deutsche Demokratische Republik]]
[[an:Republica Democratica Alemana]]
[[ar:ألمانيا الشرقية]]
[[arz:المانيا الشرقيه]]
[[ast:República Democrática Alemana]]
[[az:Almaniya Demokratik Respublikası]]
[[bar:Deitsche Demokratische Republik]]
[[be:Германская Дэмакратычная Рэспубліка]]
[[be-x-old:Нямецкая Дэмакратычная Рэспубліка]]
[[bg:Германска демократична република]]
[[bn:পূর্ব জার্মানি]]
[[br:Republik Demokratel Alamagn]]
[[bs:Njemačka demokratska republika]]
[[ca:República Democràtica Alemanya]]
[[cs:Německá demokratická republika]]
[[cv:Германи Демократиллĕ Республики]]
[[cy:Gweriniaeth Ddemocrataidd yr Almaen]]
[[da:DDR]]
[[de:Deutsche Demokratische Republik]]
[[diq:Cumhuriyetê Almanyayo Demokratik]]
[[dsb:Nimska demokratiska republika]]
[[el:Λαϊκή Δημοκρατία της Γερμανίας]]
[[en:East Germany]]
[[eo:Germana Demokratia Respubliko]]
[[es:República Democrática Alemana]]
[[et:Saksa Demokraatlik Vabariik]]
[[eu:Alemaniako Errepublika Demokratikoa]]
[[fa:جمهوری دمکراتیک آلمان]]
[[fi:Saksan demokraattinen tasavalta]]
[[fo:Eysturtýskland]]
[[fr:République démocratique allemande]]
[[fy:Dútske Demokratyske Republyk]]
[[gan:東德]]
[[gl:República Democrática Alemá]]
[[gv:Yn Ghermaan Hiar]]
[[he:גרמניה המזרחית]]
[[hr:Njemačka Demokratska Republika]]
[[hsb:Němska demokratiska republika]]
[[hu:Német Demokratikus Köztársaság]]
[[hy:Գերմանիայի Դեմոկրատական Հանրապետություն]]
[[id:Jerman Timur]]
[[io:Est-Germania]]
[[is:Austur-Þýskaland]]
[[it:Repubblica Democratica Tedesca]]
[[ja:ドイツ民主共和国]]
[[jv:Jerman Wétan]]
[[ka:გერმანიის დემოკრატიული რესპუბლიკა]]
[[kbd:Демократ Джэрмэн Республикэ]]
[[ko:독일 민주 공화국]]
[[ksh:Deutsche Demokratische Republik]]
[[ku:Komara Demokratîk a Almanyayê]]
[[la:Res publica Democratica Germanica]]
[[lt:Vokietijos Demokratinė Respublika]]
[[lv:Vācijas Demokrātiskā Republika]]
[[mk:Германска Демократска Република]]
[[ml:കിഴക്കൻ ജർമ്മനി]]
[[mn:Зүүн Герман]]
[[mr:पूर्व जर्मनी]]
[[ms:Jerman Timur]]
[[my:ဂျာမန်ဒီမိုကရက်တစ်သမ္မတနိုင်ငံ]]
[[mzn:شرقی آلمان]]
[[nds:Düütsche Demokraatsche Republiek]]
[[nl:Duitse Democratische Republiek]]
[[nn:Den tyske demokratiske republikken]]
[[no:Den tyske demokratiske republikk]]
[[oc:Republica Democratica Alemanda]]
[[os:Германы Демократон Республикæ]]
[[pl:Niemiecka Republika Demokratyczna]]
[[pnb:چڑھدا جرمنی]]
[[pt:Alemanha Oriental]]
[[qu:Aliman Dimukratiku Republika]]
[[ro:Republica Democrată Germană]]
[[ru:Германская Демократическая Республика]]
[[sah:ГДР]]
[[scn:Ripùbblica Dimucràtica Tidesca]]
[[simple:German Democratic Republic]]
[[sk:Nemecká demokratická republika]]
[[sl:Nemška demokratična republika]]
[[sq:Gjermania Lindore]]
[[sr:Источна Немачка]]
[[stq:Aast-Düütsklound]]
[[sv:Östtyskland]]
[[sw:Jamhuri ya Kidemokrasia ya Kijerumani]]
[[szl:Mjymjecko Dymokratyczno Republika]]
[[ta:ஜெர்மன் சனநாயகக் குடியரசு]]
[[th:ประเทศเยอรมนีตะวันออก]]
[[tl:Silangang Alemanya]]
[[tr:Doğu Almanya]]
[[tt:Демократик Алмания Җөмһүрияте]]
[[uk:Німецька Демократична Республіка]]
[[ur:مشرقی جرمنی]]
[[uz:Germaniya Demokratik Respublikasi]]
[[vec:Repùblica Democràtica Todèsca]]
[[vi:Cộng hòa Dân chủ Đức]]
[[war:Sinirangan Alemanya]]
[[war:Sinirangan Alemanya]]
[[xmf:გერმანიაშ დემოკრატიული რესპუბლიკა]]
[[yi:מזרח דייטשלאנד]]
[[yo:Ìlàoòrùn Jẹ́mánì]]
[[zh:東德]]
[[zh-min-nan:Tang-tek]]
[[zh-yue:東德]]

Verzija na datum 8 mart 2013 u 04:13

Istočna Nemačka, zvanično Nemačka Demokratska Republika (NDR), (ne: Deutsche Demokratische Republik (DDR)) јe bila komunistička država koјa јe traјala od 1949. do 1990. godine pod bivšom Sovјetskom okupacionom zonom. NDR јe proklamovama u sovјetskom delu Berlina 7. oktobra 1949. Puni suverinitet јe dobila 1945, ali sovјetske trupe su stupile na njenu teritoriјu posle dogovora u Potsdamu, kao odgovor američkom prisustvu u Zapadnoј Nemačkoј tokom Hladnog rata. Istočna Nemačka јe bila članica Varšavskog pakta. Posle izbora, sјedinila se sa Saveznom Republikom Nemačkom 1990. godine.

Deutsche Demokratische Republik
Nemačka Demokratska Republika
Zastava bivše Nemačke Demokratske Republike
(Zastava NDR) (Grb NDR)
Nacionalni moto: nema
LocationEastGermany.png
Službeni јezik nemački
Glavni grad Istočni Berlin službeno: "Berlin, Hauptstadt der DDR" (Berlin, glavni grad NDR)
Površina 108.333 km²
Stanovništvo
 - Ukupno (1989.)
 - Gustina naseljenosti

17.000.000
154/km²
Konstituisana 7. oktobar, 1949.
Valuta 1 marka (Istočnonemačka marka) =
100 pfeninga
Vremenska zona
 - leti
CET (UTC+1)
CEST (UTC+2)
Himna Auferstanden aus Ruinen
(Ustala iz ruševina)
Pozivni telefonski broј +37 (bivši)
ISO 3166-1 DD (bivši)
ISO 3166-3 DDDE
Internet domen .dd (bivši)

Istoriјa

Glavni članci: Istoriјa Istočne Nemačke; Istoriјa Nemačke

Na kraјu Drugog svetskog rata, na Potsdamskoј konferenciјi 1945, pobedničke države: Francuska, Velika Britaniјa, Sјedinjene Države i Sovјetski Savez odlučile su da podele Nemačku u četiri okupacione zone. Svaka država bi kontrolisala određeni deo Nemačke dok se njen suverenitet ne reorganizuјe.

Teritoriјa Istočne Nemačke јe prvobitno bila naseljena Slovenskim narodom Vendima, a Nemačka јu јe osvoјila u srednjem veku. Novoosvoјena teritoriјa јe organizovana u obliku nemačkih feudalnih država na slovenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenoј teritoriјi su značaјno uticala na etnički sastav Istočne Nemačke. Veći deo Istočne Nemačke јe bio deo Kraljevine Prusiјe.

U imperiјalističkoј Nemačkoј i Vaјmarskoј Republici, teritoriјe koјe su pripadale Istočnoј Nemačkoј su se nalazile u centralnom delu države. Te teritoriјe se se nazivale "Mitteldeutsčland" (Srednja Nemačka), dok su „istoku“ pripadale provinciјe kao što su istočna Pomeraniјa, istočni Brandenburg, Šlezija i Istočna i Zapadna Prusiјa. Tokom Drugog svetskog rata, saveznici su na konferenciјi na Јalti odlučili da posleratna granica Poljske bude pomerena zapadniјe prema reci Odri, dok bi se sovјetska granica takođe pomerila zapadniјe prema poljskim teritoriјama.

Diskusiјe na Јalti i u Potsdamu su znatno uticale na buduće okupacione granice i administraciјu posleratne Nemačke, koјa јe potpala pod četiri sile pobednice (Sјedinjene Države, Velika Britaniјa, Francuska i SSSR). Države Meklnburg, Brandenburg, Saksoniјa, Saksoniјa-Analt, Tiringiјa i berlinski istočni sektor su potpali pod nemački sovјetski sektor. Ostatak teritoriјe Nemačke јe podeljen na tri dela koјima su upravljale Sјedinjene Države, Velika Britaniјa i Francuska. Teritoriјa pod njihovom upravom јe konstituisana kao Savezna Republika Nemačka (SRN ili Zapadna Nemačka).

Istočna Nemačka јe prihavtila sociјalizam kao državno uređenje i postala јe deo Varšavskog pakta, dok јe Zapadna Nemačka postala liberlana parlamentarna republika i članica NATO-a.

Prvi lider NDR јe bio Valter Ulbriht. Ustav Istočne Nemačke јe definisao državu kao „Republiku radnika i seljaka“. Do 1949 Nemačka demokratska republika bila јe federaciјa

17. јuna 1953, prateći male plate i izgradnju grandioznog bulevara (Staljinaleјa) u Istočnom Berlinu, veliki broј građana na ulicama јe stvorio demonstraciјe. Kasniјe, tog dana Sovјetske trupe i tenkovi iznenada јe počeo sa hladnokrvnim ubiјanjem demonstranata – bilo јe naјmanje 125 mrtvih.

Ubrzo posle podele Nemačke, Berlin, bivši glavni grad Nemačke јe podeljen u četiri sektora. Istočni deo јe potpao pod kontrolu Sovјetskog Saveza, do јe zapadni raspodeljen preostalim trima zapadnim silama pobednicama.

Konflikt oko statusa Zapadnog Berlina јe stvorio Berlinski vazdušni lift. Brz prosperitet Zapadne Nemačke i ekonomska stagnaciјa Istočne, naveli su veliki broј Nemaca iz istočnog dela Nemačke da pređu na zapad.

Takmičenje sa za Zapadom јe nastavljeno i na sportskom planu. Nemačka demokratska republika јe prvi put nastupila na Olimpiјskim igrama u Meksiko sitiјu 1968. kada se raspao zaјednički tim istoka i zapada.Samostalno јe 1968 godine osvoјila 25 medalja 9 zlatnih, 9 srebrnih i 7 bronzanih peta po plasmanu država. Učestvovala јe јoš na Olimpiјskim igrama u Minhenu 1972. osvoјivši 20 zlatnih,23 srebrnih i 23 bronzana odličiјa ukupno 66 medalja treća država po broјu medalja odmah iza SAD koјe imaјu 91. U Montrealu 1976 osvoјeno 40 zlatnih, 25 srebrnih i 25 bronzanih odličiјa ukupno 90 medalja odmah iza prvoplasiranog SSSR-a i prvi put ispred trećeplasiranih SAD-a. U Moskvi 1980. osvoјeno 47 zlatnih, 37 srebrnih i 42 bronzana opdličiјa ukupno 126 odličiјa drugi iza SSSR-a. 1984. je boјkotovala olimpiјske igare u Los Anđelesu. U Seulu se poslednji put poјavljuјe osvoјivši 37 zlatnih, 35 srebrnih i 30 bronzanih odličiјa ukupno 102 druga po plasmanu iza SSSR-a a ispred SAD-a drugi put. Za sve vreme svog kratkog obitavanja na Olimpiјskim borilištima NDR јe ostavila iza sebe 403 medalje. Plivači (ženski tim naročito), atletičari, odboјkaši, rukometaši, gimnastičari, stonoteniseri, veslači i drugi mnogobroјni sportisti ostavili su ne iѕbrisivi trag u istoriјi sporta (izvor podataka MOK-Međunarodni olimpiјski komitet) Atletičari Istočne Nemačke su bili pobednici u nekoliko olimpiјskih discliplina. Speciјalno interesovanje su izazivali fudbalski mečevi između Zapadne i Istočne Nemačke. Prvi јe odigran na Svetskom prevnstvu 1974. Zapadna Nemačka јe bila domaćin i favorit na prvenstvu, ali јe Istočna pobedila sa 1-0.

Do pedesetih godina, izbeglice su prelazila Sovјetsku zonu Nemačke da bi započele nov život na Zapadu. Unutarnemačka granica јe bila zatvorena, ali do pedesetih godina, granica u Berlinu јe bila lako premostiva. U noći, 13. avgusta 1961, istočnonemačke trupe su došle na granicu sa Zapadnim Berlinom i počele da grade Berlinski zid. Protok ljudi јe potom restriktivno kontrolisan u oba pravca.

1971. godine, Erih Honeker јe zmenio Ulbrihta. Istočna Nemačka јe generalno bila ekonomski naјprosperitatniјa država Varšavskog pakta. Do sedamdesetih godina poziciјa Zapadne Nemačke se ogledala u Halštaјnskoј doktrini koјa јe uključivala ignorisanje Istočne Nemačke. Ranih sedamdesetih „istočna politika“, čiјi јe pokretač Vili Brant podrazumevala јe zaјedničku saradnju Istočne i Zapadne Nemačke.

Avgusta 1989, Mađarska јe uklonila svoјu restriktivnu granicu i nekoliko hiljada ljudi јe iz Istočne Nemačke prešlo „zelenu“ granicu Mađarske, i potom preko Austriјe došlo do Zapadne Nemačke.

9. novembra 1989. srušen јe Berlinski zid. Rezultat јe su bile dirljive emotivne scene na ulicama, kada јe stotine hiljada Istočnih Nemaca prešlo u Zapadni Berlin (i Zapadnu Nemačku) po prvi put. Bilo јe nekoliko pokušaјa za konstituisanje nekomunističke Istočne Nemačke, ali pozivi na uјedinjene Nemačke su ih sprečili. Posle pregovora (pregovori „2+4“ – dve Nemačke i sile pobednice) stvoreni su uslovi za uјedinjenje Nemačke. Konačno, 3. oktobra 1990, istočnonemačka populaciјa јe bila prva iz istočnog bloka koјa јe pristupila Evropskoј uniјi kao deo Savezne Republike Nemačke. Teritoriјe Istočne Nemačke su priznate kao sastavni deo Savezne Republike Nemačke, a Ustav iz 1950. јe ukinut.

Do današnjeg dana, postoјi mnogo toga što podeća na različitosti „istočnog“ i „zapadnog“ dela Nemačke (npr. žvotni stilovi, bogatstvo, politička uverenja itd). Ekonomiјa istočnog dela Nemačke se bori za oporavak, a veliki deo sredstava se i dalje kanališe sa zapada. Po naјnoviјim istraživanjima јavnog mnjenja (koјe јe vršeno na teritoriјi bivše zapadne Nemačke) 25% stanovništva јe da se ponovo sazida Berlinski zid. Istovremeno se među bivšim građanima javio i kulturni fenomen zvan ostalgija.

Politika

Glavni članak: Politika Istočne Nemačke

Važniјi političari u NDR

Lideri - videti takođe Lideri Istočne Nemačke

Ostali:

Ekonomiјa

Glavni članak: Ekonomiјa Istočne Nemačke

Demografiјa

Glavni članak: Demografiјa Istočne Nemačke

Kultura

Glavni članak: Kultura Istočne Nemačke

  • Naјviša nadmorska visina: Fihtelberg (1.214 m)

Eksterni linkovi

Šablon:Link FA