Benzin – razlika između verzija
m Robot: Adding jv:Bènsin |
m r2.7.3) (robot Dodaje: pa:ਪਟਰੋਲ |
||
Red 58: | Red 58: | ||
[[nn:Bensin]] |
[[nn:Bensin]] |
||
[[no:Bensin]] |
[[no:Bensin]] |
||
[[pa:ਪਟਰੋਲ]] |
|||
[[pl:Benzyna]] |
[[pl:Benzyna]] |
||
[[pnb:پٹرول]] |
[[pnb:پٹرول]] |
Verzija na datum 3 mart 2013 u 19:45
Benzini su tekuća goriva dobivena raznim postupcima u industriji nafte. Osnovna namjena im je pokretanje klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. Eksploatacijsko-tehnički zahtjevi koje benzini moraju zadovoljiti su: što mirnije izgaranje u cilindru motora, bez čađenja i lupanja; benzin mora biti dovoljno isparljiv radi stvaranja smjese goriva i zraka u raznim uvjetima rada; prevelika isparljivost je nepodobna kako se u cijevima, rasplinjaču ili u pumpi za benzin ne bi stvarali plinski čepovi; ne smiju sadržavati nesagorive dijelove; isparavanjem ne smiju ostavljati tragove smola u sustavima i instalaciji.
Po kemijskom sastavu benzini su smjese, vrelišta već od 30 °C, sastavljene iz ugljikovodika između C4 do C12 atoma u molekuli.
Avionski benzini koriste se za pogon avionskih motora s unutarnjim izgaranjem. Uvjeti u kojim ti motori rade teži su nego kod automobilskih motora pa moraju zadovoljiti više kriterije. Dva osnovna režima rada avio- motora su: uzlijetanje i penjanje zrakoplova kada motor zahtjeva bogatu smjesu goriva i zraka i let zrakoplova na postavljenoj visini kada motor radi sa siromašnijom smjesom. Radi rada pod različitim atmosferskim tlakovima, pored visoke oktanske vrijednosti određena je i isparljivost i napon para. Lako isparljivi ugljikovodici svedeni su na minimum jer bi na većim visinama gdje je tlak smanjen izazvali smetnje i prestanak rada motora.