Guam

Guam Guåhan
Zastava Grb
Geslo: "Where America's Day Begins"
Državna himna: "Fanohge Chamoru"
Položaj Guama
Glavni grad		Hagåtña
Najveći grad		Dededo
Službeni jezici		Engleski i Chamorro
Etničke grupe		37,1% Chamorro, 26,3% Filipinci, 11,3% Pacifički Otočani, 6,9% bijelci, 6,3% ostali Azijati, 2,3% ostali, 9,8% miješani
Demonim		Guamci
Vlada
-	Predsjednik	Barack Obama (D)
-	Guverner	Felix Perez Camacho (R)
-	Viceguverner	Michael W. Cruz (R)
Površina
-	Ukupno	541,3 km2 (190..)
Stanovništvo
-	Procjena za 2009	178.000 (181..)
-	Popis iz 2000	154.805
-	Gustoća	320/km2 (37..)
BDP (PPP)		procjena za 2000
-	Ukupno	2,5 mrld. $(proc. 2005)1 (167..)
-	Per capita	15.000 $(proc. 2005)1
Valuta		Američki dolar (USD)
Vremenska zona		Chamorrosko standardno vrijeme (UTC+10)
Pozivni broj		+1-671
Web domena		.gu

Ovo je članak o američkoj teritoriji. Za organizaciju istočnoevropskih država, vidi GUAM organizacija za demokraciju i ekonomski razvoj.

Teritorij Guam (na chamorru: Guåhån) je otok na zapadnom Tihom oceanu. organizirani je i neutjelovljeni teritorij SAD-a.

Domorodačko stanovništvo su Chamorri. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina.

Glavni grad je Hagåtña, bivša Agana (pisano Agaña). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana).

Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ov popis nesamoupravnih teritorija.

Povijest

(glavni članak:Povijest Guama)

Guamova povijest kao kolonije je najduža među tihooceanskim otocima, počevši od Magellanove posjete 1521., kada je isti putovao oko svijeta.

Guam je postao važna odmorišna postaja na španjolskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika.

Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim otocima, kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim utjecajem španjolske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad otokom 1898. nakon bitke kod Guama u španjolsko-američkom ratu. Guam je najjužniji otok u Marijanima i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i Saipan i Tinian). Guam je postao usputna opslužna postaja za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojega su zauzeli.

SAD su borbom vratile otok (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani isto oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", nekakvi kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.

Kad je donesen "Organic Act of 1950", američko državljanstov je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je otok stekao poluautonomni status kao organizirani teritorij.

Guam je pretrpio katastrofične štete 1997. nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na otok Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici.

Politika i Guam

...

Izvori

Guam na Wikimedijinoj ostavi