Edirne – razlika između verzija
m Datoteka/fajl Edirne_evleri.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao INeverCry sa razlogom: Per commons:Commons:Deletion requests/File:Edirne evleri.jpg |
m r2.7.3) (Bot: mijenja hu:Edirne sa hu:Edirne (település) |
||
| Red 110: | Red 110: | ||
[[he:אדירנה]] |
[[he:אדירנה]] |
||
[[hr:Drinopolje]] |
[[hr:Drinopolje]] |
||
[[hu:Edirne]] |
[[hu:Edirne (település)]] |
||
[[hy:Ադրիանուպոլիս]] |
[[hy:Ադրիանուպոլիս]] |
||
[[id:Edirne]] |
[[id:Edirne]] |
||
Verzija na datum 29 januar 2013 u 23:24
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Pokrajina | Edirne |
| Stanovništvo - ukupno |
136.070 (2007) |
| Visina | 41 m |
| Koordinate | 41°40'N 26°34'E |
| Poštanski broj | 22 000 |
| Pozivni broj | (+90) 284 |
| Gradonačelnik | Hamdi Sedefçi |
| Službena stranica | www.edirne.gov.tr |
| Karta | |
 | |
Jedrene, još i (H)adrijanopolj, Edirne, Drinopolj(e) (tur. Edirne, bug. Одрин, makedonski: Едрене, grč. Αδριανούπολη, lat. Hadrianopulis) je glavni grad istoimene provincije na severozapadu Turske, u njenom evropskom delu. U gradu živi oko 136.000 stanovnika. Jedrene se nalaze 220 kilometara zapadno od Istanbula, blizu tromeđe Turske, Bugarske (20 km) i Grčke (7 km).
Jedrene je grad u plodnoj Trakijskoj ravnici, na mestu gde se reka Tundža uliva u reku Marica.
Jedan od najznačajnijih spomenika u Jedrenu je džamija Selimija iz 1575. Arhitekta ove 70,9 metara visoke džamije je mimar Sinan. U gradu deluje Univerzitet Trakije
Povijest
Po priči iz grčke mitologije, - Edirne je podigao Orest, sin kralja Agamemnona, kao grad Orestias, na ušću rijeke Tundže tadašnjeg Hebrusa u rijeku Maricu, tadašnju rijeku Ardiscus (Arda).
Po stvarnim povjesnim podatcima, grad je osnovao rimski car Hadrijan pod imenom Hadrianopolis na mjestu starijeg tračkog naselja Uskudama. Ovaj novi grad postao je glavni grad rimske provincije Haemimont (Trakija) . Hadrianopolis je zbog svog prirodnog položaja, granice između dva kontinenta bio poprište 16 velikih povjesnih bitaka.
Kod Hadrianopolisa je Konstantin Veliki pobijedio Gaj Valerija Licinijana 323. god., tu su Vizigoti pobijedili i ubili Valensa 378. godine. 813. godine grad je orobio bugarski kan Krum koji je preselio njegovo stanovništvo sjeverno preko Dunava u tadašnje bugarske zemlje. 1205. godine bugarski car Kalojan pobijedio križare Latinskog carstva Balduina u - Bitka kod Adrianopola 1205. Despot Epira Teodor Komnen, zauzeo je Hadrianopolis 1227. godine, ali je tri godine kasnije poražen od bugarskog cara Ivana Asena II. u bitci kod Klokotnice.
Sultan Murat I. zauzeo je grad 1365. godine, nakon zauzeća grad je bio glavni grad Otomanskog carstva od 1365. do 1453. godine ( sve do zauzeća Konstatinopolisa).
U vrijeme Otomanske vlasti Adrianopol je bio glavni grad istoimene turske pokrajine (i grad i pokrajina danas se zovu Edirne), koja je tada imala oko 960 000 stanovnika. Tadašnji Adrianopol imao je razvijenu trgovinu vunenim tkaninama, svilom, tepisima i poljoprivrednim proizvodima. Grad je 1905. godine doživio katastrofalan požar. Te iste godine imao je 80 000 stanovnika, od toga je 30 000 stanovnika bilo islamske vjeroispovjesti (Turci, Albanci, Romi) te; 22 000 Grka, 10 000 Bugara, 4 000 Armenaca, 12 000 Židova i 2 000 neoprijedjeljenih građana.
Grad su okupirale ruske jedinice 1829. god. za vrijeme Rusko-turskog rata 1828.-1829., tu je sklopljen te iste godine i Mirovni ugovor iz Jedrena. Rusi su ga grad osvojili i 1878. godine ali su se nakon Sanstefanskog ugovora povukli.
Za Prvog balkanskog rata Bugari su nakon duge opsade uz pomoć srpske vojske osvojili grad 26. ožujka 1913., ali su ga u Drugom balkanskom ratu Turci opet zauzeli 22. srpnja 1913. Nakon Prvog svjetskog rata grad je nakratko pripao Grčkoj, ali je 1922. po potpisivanju primirja nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. u gradu Mudanya ponovno pripojen Turskoj, ovo stanje potvrđeno je Mirovnim ugovorom iz Lausanne 1923. godine.
- Sultan Mehmed II., osvajač Konstantinopolisa, rođen je u Edirneu.
- Iranac Bahá'u'lláh, osnivač vjerskog pokreta Bahá'í, živio je protjeran u Edirne od 1863. do 1868. godine.
Kultura i gradske znamenitosti
Edirne je ulazni grad u Tursku, u njezinom europskom dijelu. To je grad brojnih džamija od kojih je najpoznatija Selimija, podignuta 1575. godine od strane velikog turskog graditelja Mimara Sinana. Ova džamija ima najviše minarete u Turskoj sa svojih 70.9 metara.
Poznata građevina je Vjersko zdravstveni kompleks (Külliye) Bajazida II., danas dio Sveučilišta Trakija. Edirne je bio i grad brojnih i lijepih karavansaraja, od kojih su najpoznatiji; Rustem pašin i Ekmekcioglu Ahmet paše, podignuti u XVI st.
Od kršćanskih spomenika, značajne su dvije bugarske crkve; Sv Đorđa (iz 1880. god.) i Sv. Konstantina i Helene (iz 1869. god. ) koje su jedini kršćanski vjerski objekti u funkciji danas.[1][2][3]
- Svake godine u lipnju se održavaju igre tradicionalnog hrvanja ( nauljenih hrvača) - Kırkpınar, ove igre imaju uz Olimpijske najveći povijesni kontinuitet.
Izvori
- ↑ „PM attends church consecration in Edirne”. Bulgarian National Radio. 14. 09. 2008.. Pristupljeno 16. 09. 2008.
- ↑ „Bulgarian churches revived in Edirne”. Bulgarian Diocese of Western and Central Europe. 05. 09. 2004.. Pristupljeno 16. 09. 2008.
- ↑ Филева, Мария (05. 01. 2008.). „Иван Желев: Двете български църкви в Одрин са единствените запазени православни храмове в региона”. Двери БГ. Pristupljeno 16. 09. 2008.
