1526 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
proleksis |
v. klaić |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{year dab|1526}} |
{{year dab|1526}} |
||
{{godina nav}} |
{{godina nav}} |
||
[[Datoteka:Dorffmaister The death of Louis II of Hungary 1795-1796.jpg|thumb| |
[[Datoteka:Dorffmaister The death of Louis II of Hungary 1795-1796.jpg|thumb|250px|[[Mohačka bitka]]]] |
||
{{godina u drugim kalendarima|1526}} |
{{godina u drugim kalendarima|1526}} |
||
Godina '''1526''' ('''[[rimski brojevi|MDXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru). |
Godina '''1526''' ('''[[rimski brojevi|MDXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru). |
||
==Događaji== |
==Događaji== |
||
;Januar/Siječanj |
|||
⚫ | |||
* [[siječanj]], početkom - [[Pavle Bakić]] na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje [[Budim]]a<ref>V. Klaić, str. 349</ref>. |
|||
* [[12. 1.]] - [[Pál Tomori]], kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija). |
|||
⚫ | |||
* [[25. 1.]] - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevitu]], [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto Frankapan]] predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu<ref>V. Klaić, str. 347</ref>. |
|||
;Februar/Veljača |
|||
* [[6. 2.]] - [[Franko-otomanski savez]]: u Francusku stigao potvrdan [[Sulejman I|Sulejmanov]] odgovor. |
* [[6. 2.]] - [[Franko-otomanski savez]]: u Francusku stigao potvrdan [[Sulejman I|Sulejmanov]] odgovor na predloge kraljice-majke [[Lujza Savojska|Lujze Savojske]]. |
||
* ca. 14. 2. - Sud odredio da [[Ivan Zapolja]] nema prava na imovinu pokojnog [[Lovro Iločki|Lovre Iločkog]], već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina [[István Werbőczy|Verbecija]]. |
|||
* [[27. 2.]] - Protestantski kneževi iz Nemačke osnovali Ligu iz Torgaua. |
* [[27. 2.]] - Protestantski kneževi iz Nemačke osnovali Ligu iz Torgaua. |
||
;Mart/Ožujak |
|||
⚫ | |||
* [[11. 3.]] - [[Stjepan Brodarić]] vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa. |
|||
⚫ | |||
* [[22. 3.]] - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen. |
* [[22. 3.]] - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen. |
||
* [[27. 3.]] - Nadvojvoda Ferdinand I odredio [[Nikola Jurišić|Nikolu Jurišića]] za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao). |
|||
;April/Travanj |
|||
* [[21. 4.]] - [[Bitka kod Panipata (1526)|Bitka kod Panipata]]: [[Babur]] poražava [[Dinastija Lodi|lodiski]] [[Delhi Sultanat]], [[Ibrahim Lodi]] poginuo - početak '''[[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]]''' u Indiji koje traje do [[1857]]. |
* [[21. 4.]] - [[Bitka kod Panipata (1526)|Bitka kod Panipata]]: [[Babur]] poražava [[Dinastija Lodi|lodiski]] [[Delhi Sultanat]], [[Ibrahim Lodi]] poginuo - početak '''[[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]]''' u Indiji koje traje do [[1857]]. |
||
* [[travanj]] - Bosanski paša opsjeda [[Bosanska Krupa|Krupu]] krbavskog kneza [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. |
|||
* [[23. 4.]] - Sultan [[Sulejman I]] krenuo sa vojskom iz Carigrada (u Ugarskoj se za ovo saznalo koncem svibnja)<ref>V. Klaić, str. 350</ref>. |
|||
* [[28. 4.]] - Ugarski sabor: [[Stjepan VII. Báthory]] opet postavljen za palatina, nakon bjekstva [[István Werbőczy|Istvána Werbőczyja]]<ref>V. Klaić, str. 336</ref>. |
|||
;Maj/Svibanj |
|||
* [[22. 5.]] - [[Rat Konjačke lige]] (sedmi [[Talijanski ratovi|Talijanski rat]]): papa [[Klement VII.]] i Francuzi protiv cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla]] u Italiji. |
* [[22. 5.]] - [[Rat Konjačke lige]] (sedmi [[Talijanski ratovi|Talijanski rat]]): papa [[Klement VII.]] i Francuzi protiv cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla]] u Italiji. |
||
* [[23. 5.]] - [[Tranzit Venere]], poslednji pre nego što su [[filter (optika)|filteri]] omogućili njegovo osmatranje. |
* [[23. 5.]] - [[Tranzit Venere]], poslednji pre nego što su [[filter (optika)|filteri]] omogućili njegovo osmatranje. |
||
;Jun/Lipanj |
|||
* [[9. 6.]] - [[Go-Nara]] je novi [[japanski car]] (do [[1557]]). |
* [[9. 6.]] - [[Go-Nara]] je novi [[japanski car]] (do [[1557]]). |
||
;Jul/Srpanj |
|||
* [[srpanj]], početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir [[Ibrahim-paša Pargalija|Ibrahim-paša]] se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i [[Gazi Bali-beg Jahjapašić|Bali-beg]] beogradski. |
|||
* [[10. 7.]] - Španci zauzeli [[Milano]]. |
* [[10. 7.]] - Španci zauzeli [[Milano]]. |
||
* [[18. 7.]] - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš [[Pavle Bakić|Pavlu Bakiću]]. |
* [[18. 7.]] - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš [[Pavle Bakić|Pavlu Bakiću]]. |
||
* [[jul]] - Brod ''Santiago'', jedan iz [[García Jofre de Loaísa|de Loaísine]] ekspedicije upućene zapadnim putem prema [[Začinska ostrva|Začinskim ostrvima]], stigao do zapadne obale Meksika. |
* [[jul]] - Brod ''Santiago'', jedan iz [[García Jofre de Loaísa|de Loaísine]] ekspedicije upućene zapadnim putem prema [[Začinska ostrva|Začinskim ostrvima]], stigao do zapadne obale Meksika. |
||
* [[ |
* [[28. 7.]] - Turci zauzeli [[Petrovaradin]]sku tvrđavu (varoš zauzeta 15. 7.). |
||
;Avgust/Kolovoz |
|||
* [[1. 8.]] - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda. |
|||
* [[6. 8.]] - Kralj Ludvig II stigao na zborište u [[Tolna|Tolnu]] (u međuvremenu pao i [[Ilok]]). |
|||
* [[8. 8.]] - [[Osijek]] i [[Erdut]] se predali Mustafa-paši Jahjaogluu. |
|||
* [[14. 8.]] - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.). |
|||
* [[avgust]] - [[Francisco Pizzaro]] kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima. |
* [[avgust]] - [[Francisco Pizzaro]] kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima. |
||
* [[21. 8.]] - [[Alonso de Salazar]] (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]]. |
* [[21. 8.]] - [[Alonso de Salazar]] (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]]. |
||
Red 31: | Red 53: | ||
* [[29. 8.]] - '''[[Mohačka bitka]]''', Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevit II]] (kraj nada i za Srbiju). |
* [[29. 8.]] - '''[[Mohačka bitka]]''', Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevit II]] (kraj nada i za Srbiju). |
||
;Septembar/Rujan |
|||
* [[10. 9.]] - Turska vojska osvojila [[Budim]], ubrzo ga napušta. |
|||
* [[10. 9.]] - Sulejman ušao u [[Budim]] - varoš spaljena, kraljevski dvor opljačkan; isto se desilo i Pešti. |
|||
** Sultan se 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise. |
|||
** Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova<ref>Jovan Hadži Vasiljević, [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/vasiljevic_muslimani.html Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji], rastko.rs</ref>. |
** Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova<ref>Jovan Hadži Vasiljević, [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/vasiljevic_muslimani.html Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji], rastko.rs</ref>. |
||
⚫ | |||
;Oktobar/Listopad |
|||
⚫ | |||
* [[24. 10.]] - Austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I]] izabran za češkog kralja (do [[1564]], naslednost nije odmah priznata). |
* [[24. 10.]] - Austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I]] izabran za češkog kralja (do [[1564]], naslednost nije odmah priznata). |
||
;Novembar/Studeni |
|||
* [[11. 11.]] - [[Ivan Zapolja]] krunisan za kralja u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], kojeg je zaposeo Pavle Bakić<ref>[[Vladimir Ćorović]], [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_1_l.html Srbi pod tuđom vlašću], rastko.rs</ref>. |
* [[11. 11.]] - [[Ivan Zapolja]] krunisan za kralja u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], kojeg je zaposeo Pavle Bakić<ref>[[Vladimir Ćorović]], [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_1_l.html Srbi pod tuđom vlašću], rastko.rs</ref>. |
||
;Decembar/Prosinac |
|||
* [[16. 12.]] - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata. |
* [[16. 12.]] - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata. |
||
** Hrvatsko plemstvo će na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] izabrati Ferdinanda. |
** Hrvatsko plemstvo će na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] izabrati Ferdinanda. |
Verzija na datum 27 januar 2013 u 15:02
- Ovo je članak o godini 1526.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek |
Decenija: | 1490-e 1500-e 1510-e – 1520-e – 1530-e 1540-e 1550-e |
Godine: | 1523 1524 1525 – 1526 – 1527 1528 1529 |
Gregorijanski | 1526. (MDXXVI) |
Ab urbe condita | 2279. |
Islamski | 932–933. |
Iranski | 904–905. |
Hebrejski | 5286–5287. |
Bizantski | 7034–7035. |
Koptski | 1242–1243. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1581–1582. |
• Shaka Samvat | 1448–1449. |
• Kali Yuga | 4627–4628. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4162–4163. |
• 60 godina | Yang Vatra Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11526. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1526 (MDXXVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
Događaji
- Januar/Siječanj
- siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[1].
- 12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
- 14. 1. - Madridski ugovor: zarobljeni francuski kralj François I se morao odreći prava u Italiji, Flandriji i Artoa, te predati Burgundiju Karlu V.
- 25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu[2].
- Februar/Veljača
- 6. 2. - Franko-otomanski savez: u Francusku stigao potvrdan Sulejmanov odgovor na predloge kraljice-majke Lujze Savojske.
- ca. 14. 2. - Sud odredio da Ivan Zapolja nema prava na imovinu pokojnog Lovre Iločkog, već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina Verbecija.
- 27. 2. - Protestantski kneževi iz Nemačke osnovali Ligu iz Torgaua.
- Mart/Ožujak
- 11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
- + Car Karlo V se oženio Izabelom Portugalskom.
- 22. 3. - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen.
- 27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
- April/Travanj
- 21. 4. - Bitka kod Panipata: Babur poražava lodiski Delhi Sultanat, Ibrahim Lodi poginuo - početak Mogulskog Carstva u Indiji koje traje do 1857.
- travanj - Bosanski paša opsjeda Krupu krbavskog kneza Ivana Karlovića.
- 23. 4. - Sultan Sulejman I krenuo sa vojskom iz Carigrada (u Ugarskoj se za ovo saznalo koncem svibnja)[3].
- 28. 4. - Ugarski sabor: Stjepan VII. Báthory opet postavljen za palatina, nakon bjekstva Istvána Werbőczyja[4].
- Maj/Svibanj
- 22. 5. - Rat Konjačke lige (sedmi Talijanski rat): papa Klement VII. i Francuzi protiv cara Karla u Italiji.
- 23. 5. - Tranzit Venere, poslednji pre nego što su filteri omogućili njegovo osmatranje.
- Jun/Lipanj
- 9. 6. - Go-Nara je novi japanski car (do 1557).
- Jul/Srpanj
- srpanj, početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir Ibrahim-paša se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i Bali-beg beogradski.
- 10. 7. - Španci zauzeli Milano.
- 18. 7. - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš Pavlu Bakiću.
- jul - Brod Santiago, jedan iz de Loaísine ekspedicije upućene zapadnim putem prema Začinskim ostrvima, stigao do zapadne obale Meksika.
- 28. 7. - Turci zauzeli Petrovaradinsku tvrđavu (varoš zauzeta 15. 7.).
- Avgust/Kolovoz
- 1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
- 6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu pao i Ilok).
- 8. 8. - Osijek i Erdut se predali Mustafa-paši Jahjaogluu.
- 14. 8. - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.).
- avgust - Francisco Pizzaro kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima.
- 21. 8. - Alonso de Salazar (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio Maršalove Otoke.
- 27. 8. - Reichstag u Speyeru, privremeno suspendovan Wormski edikt protiv protestantizma (vraćen 1529).
- 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
- Septembar/Rujan
- 10. 9. - Sulejman ušao u Budim - varoš spaljena, kraljevski dvor opljačkan; isto se desilo i Pešti.
- Sultan se 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
- Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[5].
- Oktobar/Listopad
- jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
- 24. 10. - Austrijski nadvojvoda Ferdinand I izabran za češkog kralja (do 1564, naslednost nije odmah priznata).
- Novembar/Studeni
- 11. 11. - Ivan Zapolja krunisan za kralja u Stolnom Biogradu, kojeg je zaposeo Pavle Bakić[6].
- Decembar/Prosinac
- 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata.
- Hrvatsko plemstvo će na Cetinskom saboru izabrati Ferdinanda.
- Pavle Bakić, Marko Jakšić, Radič Božić, Petar Ovčarević, kao i Jovan Nenad su za Zapolju; despot Stevan Berislavić je za Ferdinanda pa mu je Zapolja uzeo titulu.
Tokom/tijekom godine
- Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
- Početak seoba iz Bosne u Hrvatsku[7].
- Vasilije III., veliki knez Moskve se oženio drugi put, Jelenom Glinskom, kćerkom Ane Jakšić.
- Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna[8].
- Završena štampa Tyndale-ove Biblije na engleskom.
- Oružar Maestro Bartolomeo Beretta osnovao firmu Beretta.
- Kemal Pašazade postaje osmanski šeih-ul-islam.
- Sebastian Cabot krenuo u oplovljavanje sveta, međutim vesti o bogatom carstvu (Inka) ga navode da krene uz Rio de la Platu.
Rođenja
- 19. 2. - Carolus Clusius, botaničar († 1609)
- Franjo Tahy, velikaš († 1573)
Smrti
- 23 - 26. 2. - Dijego Kolumbo, vicekralj "Indije" (* ca. 1480)
- 21. 4. - Ibrahim Lodi, poslednji sultan Delhija
- 19. 5. - Go-Kashiwabara, japanski car (* 1464)
- 20. 7. - García Jofre de Loaísa, moreplovac (* 1490)
- 4. 8. - Juan Sebastián Elcano, moreplovac (* 1476)
- 29. 8. - Ludovik II. Jagelović, ugarsko-hrvatsko-češki kralj (* 1506)
- 29. 8. - Pál Tomori, mađarski zapovednik (* ca. 1475)
- 29. 8. - György Zápolya, sin Ivana Zapolje (* ca. 1488)
- 5. 9. - Alonso de Salazar, moreplovac
- 18. 10. - Lucas Vázquez de Ayllón, istraživač
- Marin Bečić (Marin Beçikemi), hroničar (* 1468)
Reference
- ↑ V. Klaić, str. 349
- ↑ V. Klaić, str. 347
- ↑ V. Klaić, str. 350
- ↑ V. Klaić, str. 336
- ↑ Jovan Hadži Vasiljević, Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji, rastko.rs
- ↑ Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
- ↑ Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs
- ↑ Петар Д. Шеровић, Св. Трифун у Котору и Бокељска морнарица, rastko.rs
- Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio treći.... Treća knjiga: Doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića (1458-1526) (archive.org)