1526 – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
proleksis
v. klaić
Red 1: Red 1:
{{year dab|1526}}
{{year dab|1526}}
{{godina nav}}
{{godina nav}}
[[Datoteka:Dorffmaister The death of Louis II of Hungary 1795-1796.jpg|thumb|200px|[[Mohačka bitka]]]]
[[Datoteka:Dorffmaister The death of Louis II of Hungary 1795-1796.jpg|thumb|250px|[[Mohačka bitka]]]]
{{godina u drugim kalendarima|1526}}
{{godina u drugim kalendarima|1526}}
Godina '''1526''' ('''[[rimski brojevi|MDXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).
Godina '''1526''' ('''[[rimski brojevi|MDXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).


==Događaji==
==Događaji==
;Januar/Siječanj
* [[14. 1.]] - Madridski ugovor: zarobljeni francuski kralj [[François I od Francuske|François I]] se morao odreći prava u Italiji, Flandriji i Artoa, predati Burgundiju [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V]].
* [[siječanj]], početkom - [[Pavle Bakić]] na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje [[Budim]]a<ref>V. Klaić, str. 349</ref>.
* [[12. 1.]] - [[Pál Tomori]], kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
* [[14. 1.]] - Madridski ugovor: zarobljeni francuski kralj [[François I od Francuske|François I]] se morao odreći prava u Italiji, Flandriji i Artoa, te predati Burgundiju [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V]].
* [[25. 1.]] - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevitu]], [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto Frankapan]] predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu<ref>V. Klaić, str. 347</ref>.


;Februar/Veljača
* [[6. 2.]] - [[Franko-otomanski savez]]: u Francusku stigao potvrdan [[Sulejman I|Sulejmanov]] odgovor.
* [[6. 2.]] - [[Franko-otomanski savez]]: u Francusku stigao potvrdan [[Sulejman I|Sulejmanov]] odgovor na predloge kraljice-majke [[Lujza Savojska|Lujze Savojske]].
* ca. 14. 2. - Sud odredio da [[Ivan Zapolja]] nema prava na imovinu pokojnog [[Lovro Iločki|Lovre Iločkog]], već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina [[István Werbőczy|Verbecija]].
* [[27. 2.]] - Protestantski kneževi iz Nemačke osnovali Ligu iz Torgaua.
* [[27. 2.]] - Protestantski kneževi iz Nemačke osnovali Ligu iz Torgaua.


;Mart/Ožujak
* [[11. 3.]] - Car Karlo V se oženio [[Izabela Portugalska|Izabelom Portugalskom]].
* [[11. 3.]] - [[Stjepan Brodarić]] vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
:+ Car Karlo V se oženio [[Izabela Portugalska|Izabelom Portugalskom]].
* [[22. 3.]] - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen.
* [[22. 3.]] - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen.
* [[27. 3.]] - Nadvojvoda Ferdinand I odredio [[Nikola Jurišić|Nikolu Jurišića]] za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).


;April/Travanj
* [[21. 4.]] - [[Bitka kod Panipata (1526)|Bitka kod Panipata]]: [[Babur]] poražava [[Dinastija Lodi|lodiski]] [[Delhi Sultanat]], [[Ibrahim Lodi]] poginuo - početak '''[[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]]''' u Indiji koje traje do [[1857]].
* [[21. 4.]] - [[Bitka kod Panipata (1526)|Bitka kod Panipata]]: [[Babur]] poražava [[Dinastija Lodi|lodiski]] [[Delhi Sultanat]], [[Ibrahim Lodi]] poginuo - početak '''[[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]]''' u Indiji koje traje do [[1857]].
* [[travanj]] - Bosanski paša opsjeda [[Bosanska Krupa|Krupu]] krbavskog kneza [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]].
* [[23. 4.]] - Sultan [[Sulejman I]] krenuo sa vojskom iz Carigrada (u Ugarskoj se za ovo saznalo koncem svibnja)<ref>V. Klaić, str. 350</ref>.
* [[28. 4.]] - Ugarski sabor: [[Stjepan VII. Báthory]] opet postavljen za palatina, nakon bjekstva [[István Werbőczy|Istvána Werbőczyja]]<ref>V. Klaić, str. 336</ref>.


;Maj/Svibanj
* [[22. 5.]] - [[Rat Konjačke lige]] (sedmi [[Talijanski ratovi|Talijanski rat]]): papa [[Klement VII.]] i Francuzi protiv cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla]] u Italiji.
* [[22. 5.]] - [[Rat Konjačke lige]] (sedmi [[Talijanski ratovi|Talijanski rat]]): papa [[Klement VII.]] i Francuzi protiv cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla]] u Italiji.
* [[23. 5.]] - [[Tranzit Venere]], poslednji pre nego što su [[filter (optika)|filteri]] omogućili njegovo osmatranje.
* [[23. 5.]] - [[Tranzit Venere]], poslednji pre nego što su [[filter (optika)|filteri]] omogućili njegovo osmatranje.


;Jun/Lipanj
* [[9. 6.]] - [[Go-Nara]] je novi [[japanski car]] (do [[1557]]).
* [[9. 6.]] - [[Go-Nara]] je novi [[japanski car]] (do [[1557]]).


;Jul/Srpanj
* [[srpanj]], početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir [[Ibrahim-paša Pargalija|Ibrahim-paša]] se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i [[Gazi Bali-beg Jahjapašić|Bali-beg]] beogradski.
* [[10. 7.]] - Španci zauzeli [[Milano]].
* [[10. 7.]] - Španci zauzeli [[Milano]].
* [[18. 7.]] - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš [[Pavle Bakić|Pavlu Bakiću]].
* [[18. 7.]] - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš [[Pavle Bakić|Pavlu Bakiću]].
* [[jul]] - Brod ''Santiago'', jedan iz [[García Jofre de Loaísa|de Loaísine]] ekspedicije upućene zapadnim putem prema [[Začinska ostrva|Začinskim ostrvima]], stigao do zapadne obale Meksika.
* [[jul]] - Brod ''Santiago'', jedan iz [[García Jofre de Loaísa|de Loaísine]] ekspedicije upućene zapadnim putem prema [[Začinska ostrva|Začinskim ostrvima]], stigao do zapadne obale Meksika.
* [[29. 7.]] - Turci zauzeli [[Petrovaradin]] posle tronedeljne opsade.
* [[28. 7.]] - Turci zauzeli [[Petrovaradin]]sku tvrđavu (varoš zauzeta 15. 7.).


;Avgust/Kolovoz
* [[1. 8.]] - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
* [[6. 8.]] - Kralj Ludvig II stigao na zborište u [[Tolna|Tolnu]] (u međuvremenu pao i [[Ilok]]).
* [[8. 8.]] - [[Osijek]] i [[Erdut]] se predali Mustafa-paši Jahjaogluu.
* [[14. 8.]] - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.).
* [[avgust]] - [[Francisco Pizzaro]] kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima.
* [[avgust]] - [[Francisco Pizzaro]] kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima.
* [[21. 8.]] - [[Alonso de Salazar]] (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]].
* [[21. 8.]] - [[Alonso de Salazar]] (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]].
Red 31: Red 53:
* [[29. 8.]] - '''[[Mohačka bitka]]''', Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevit II]] (kraj nada i za Srbiju).
* [[29. 8.]] - '''[[Mohačka bitka]]''', Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj [[Ljudevit II Jagelović|Ljudevit II]] (kraj nada i za Srbiju).


;Septembar/Rujan
* [[10. 9.]] - Turska vojska osvojila [[Budim]], ubrzo ga napušta.
* [[10. 9.]] - Sulejman ušao u [[Budim]] - varoš spaljena, kraljevski dvor opljačkan; isto se desilo i Pešti.
** Sultan se 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
** Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova<ref>Jovan Hadži Vasiljević, [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/vasiljevic_muslimani.html Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji], rastko.rs</ref>.
** Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova<ref>Jovan Hadži Vasiljević, [http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/vasiljevic_muslimani.html Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji], rastko.rs</ref>.
* septembar? - Bačkom zagospodario [[Car Jovan Nenad|Jovan Nenad]] koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.


;Oktobar/Listopad
* jesen? - Bačkom zagospodario [[Car Jovan Nenad|Jovan Nenad]] koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
* [[24. 10.]] - Austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I]] izabran za češkog kralja (do [[1564]], naslednost nije odmah priznata).
* [[24. 10.]] - Austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I]] izabran za češkog kralja (do [[1564]], naslednost nije odmah priznata).


;Novembar/Studeni
* [[11. 11.]] - [[Ivan Zapolja]] krunisan za kralja u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], kojeg je zaposeo Pavle Bakić<ref>[[Vladimir Ćorović]], [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_1_l.html Srbi pod tuđom vlašću], rastko.rs</ref>.
* [[11. 11.]] - [[Ivan Zapolja]] krunisan za kralja u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]], kojeg je zaposeo Pavle Bakić<ref>[[Vladimir Ćorović]], [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_1_l.html Srbi pod tuđom vlašću], rastko.rs</ref>.


;Decembar/Prosinac
* [[16. 12.]] - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata.
* [[16. 12.]] - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata.
** Hrvatsko plemstvo će na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] izabrati Ferdinanda.
** Hrvatsko plemstvo će na [[Cetinski sabor|Cetinskom saboru]] izabrati Ferdinanda.

Verzija na datum 27 januar 2013 u 15:02

Ovo je članak o godini 1526.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1490-e  1500-e  1510-e  – 1520-e –  1530-e  1540-e  1550-e
Godine: 1523 1524 152515261527 1528 1529
Mohačka bitka
1526. po kalendarima
Gregorijanski 1526. (MDXXVI)
Ab urbe condita 2279.
Islamski 932–933.
Iranski 904–905.
Hebrejski 5286–5287.
Bizantski 7034–7035.
Koptski 1242–1243.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1581–1582.
Shaka Samvat 1448–1449.
Kali Yuga 4627–4628.
Kineski
Kontinualno 4162–4163.
60 godina Yang Vatra Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11526.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1526 (MDXXVI) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji

Januar/Siječanj
  • siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[1].
  • 12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
  • 14. 1. - Madridski ugovor: zarobljeni francuski kralj François I se morao odreći prava u Italiji, Flandriji i Artoa, te predati Burgundiju Karlu V.
  • 25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu[2].
Februar/Veljača
Mart/Ožujak
  • 11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
+ Car Karlo V se oženio Izabelom Portugalskom.
  • 22. 3. - Kralj Fransoa (pušten 6. 3.) izjavljuje, uz papin blagoslov, da se neće pridržavati Madridskog ugovora jer je iznuđen.
  • 27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
April/Travanj
Maj/Svibanj
Jun/Lipanj
Jul/Srpanj
Avgust/Kolovoz
  • 1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
  • 6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu pao i Ilok).
  • 8. 8. - Osijek i Erdut se predali Mustafa-paši Jahjaogluu.
  • 14. 8. - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.).
  • avgust - Francisco Pizzaro kreće iz Paname sa dva broda i 160 ljudi prema jugu; Bartolomé Ruiz prešao ekvator, zarobio indijanski splav sa vrednim predmetima.
  • 21. 8. - Alonso de Salazar (pripadnik de Loaísine ekspedicije) otkrio Maršalove Otoke.
  • 27. 8. - Reichstag u Speyeru, privremeno suspendovan Wormski edikt protiv protestantizma (vraćen 1529).
  • 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
Septembar/Rujan
  • 10. 9. - Sulejman ušao u Budim - varoš spaljena, kraljevski dvor opljačkan; isto se desilo i Pešti.
    • Sultan se 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
    • Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[5].
Oktobar/Listopad
  • jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
  • 24. 10. - Austrijski nadvojvoda Ferdinand I izabran za češkog kralja (do 1564, naslednost nije odmah priznata).
Novembar/Studeni
Decembar/Prosinac
  • 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja; patriotska stranka je za Ivana Zapolju, dolazi do građanskog rata.

Tokom/tijekom godine

  • Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
  • Početak seoba iz Bosne u Hrvatsku[7].
  • Vasilije III., veliki knez Moskve se oženio drugi put, Jelenom Glinskom, kćerkom Ane Jakšić.
  • Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna[8].
  • Završena štampa Tyndale-ove Biblije na engleskom.
  • Oružar Maestro Bartolomeo Beretta osnovao firmu Beretta.
  • Kemal Pašazade postaje osmanski šeih-ul-islam.
  • Sebastian Cabot krenuo u oplovljavanje sveta, međutim vesti o bogatom carstvu (Inka) ga navode da krene uz Rio de la Platu.

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1526.

Reference

  1. V. Klaić, str. 349
  2. V. Klaić, str. 347
  3. V. Klaić, str. 350
  4. V. Klaić, str. 336
  5. Jovan Hadži Vasiljević, Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji, rastko.rs
  6. Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
  7. Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs
  8. Петар Д. Шеровић, Св. Трифун у Котору и Бокељска морнарица, rastko.rs