Joachim von Ribbentrop – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m r2.7.2+) (robot Dodaje: ms:Joachim von Ribbentrop |
||
Red 81: | Red 81: | ||
[[lv:Joahims fon Ribentrops]] |
[[lv:Joahims fon Ribentrops]] |
||
[[mk:Јоаким фон Рибентроп]] |
[[mk:Јоаким фон Рибентроп]] |
||
[[ms:Joachim von Ribbentrop]] |
|||
[[nds:Joachim von Ribbentrop]] |
[[nds:Joachim von Ribbentrop]] |
||
[[nl:Joachim von Ribbentrop]] |
[[nl:Joachim von Ribbentrop]] |
Verzija na datum 27 januar 2013 u 07:13
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop | |
---|---|
Ministar vanjskih poslova Reicha
| |
Mandat 4. veljače 1938. – 1. svibnja 1945. | |
Prethodnik | Konstantin von Neurath |
Nasljednik | Arthur Seyss-Inquart |
Rođenje | 30. travnja 1893. Wesel, Njemačka |
Smrt | 16. listopada 1946. Nürnberg, Njemačka |
Politička stranka | NSDAP |
Supružnik | Anna Elisabeth Henkell |
Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop (30. travnja 1893. - 16. listopada 1946.), nacistički političar, ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.
Rođen je u Weselu, na Valpurginu noć. Neredovito je obrazovan u privatnim školama Njemačke i Švicarske. Tečno je govorio engleski i francuski jezik. Od 1910.-1914. radio je u Kanadi kao uvoznik njemačkih vina. Sudjeluje u 1. svjetskom ratu, dobiva čin poručnika i orden Željezni križ. Bio je prijatelj s Fritzom von Papenom. U srpnju 1920. oženio se i imao petero djece. Za vrijeme rata je navodno imao aferu sa Wallis Simpson.
Tijekom Weimarske republike nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju 1932. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. Goebbels ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s Himmlerom. 4. veljače 1938. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.
Predvidio je stvaranje željezne zavjese i Hladnog rata. Uhićen je 14. lipnja 1945. Bio je sudionik Nürnberškog procesa. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada 1946. Prvi je trebao biti Göring. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti Hitleru. Sjedio je slijeva Hessu , te su ga on i Göring prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio Arthur Seyss Inquart.