Joachim von Ribbentrop – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2+) (robot Dodaje: ms:Joachim von Ribbentrop
Red 81: Red 81:
[[lv:Joahims fon Ribentrops]]
[[lv:Joahims fon Ribentrops]]
[[mk:Јоаким фон Рибентроп]]
[[mk:Јоаким фон Рибентроп]]
[[ms:Joachim von Ribbentrop]]
[[nds:Joachim von Ribbentrop]]
[[nds:Joachim von Ribbentrop]]
[[nl:Joachim von Ribbentrop]]
[[nl:Joachim von Ribbentrop]]

Verzija na datum 27 januar 2013 u 07:13

Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop
Joachim von Ribbentrop

Mandat
4. veljače 1938. – 1. svibnja 1945.
Prethodnik Konstantin von Neurath
Nasljednik Arthur Seyss-Inquart

Rođenje 30. travnja 1893.
Wesel, Njemačka
Smrt 16. listopada 1946.
Nürnberg, Njemačka
Politička stranka NSDAP
Supružnik Anna Elisabeth Henkell

Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop (30. travnja 1893. - 16. listopada 1946.), nacistički političar, ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.

Rođen je u Weselu, na Valpurginu noć. Neredovito je obrazovan u privatnim školama Njemačke i Švicarske. Tečno je govorio engleski i francuski jezik. Od 1910.-1914. radio je u Kanadi kao uvoznik njemačkih vina. Sudjeluje u 1. svjetskom ratu, dobiva čin poručnika i orden Željezni križ. Bio je prijatelj s Fritzom von Papenom. U srpnju 1920. oženio se i imao petero djece. Za vrijeme rata je navodno imao aferu sa Wallis Simpson.

Tijekom Weimarske republike nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju 1932. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. Goebbels ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s Himmlerom. 4. veljače 1938. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.

Predvidio je stvaranje željezne zavjese i Hladnog rata. Uhićen je 14. lipnja 1945. Bio je sudionik Nürnberškog procesa. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada 1946. Prvi je trebao biti Göring. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti Hitleru. Sjedio je slijeva Hessu , te su ga on i Göring prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio Arthur Seyss Inquart.