Kalcit – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Uklanja: be-x-old:Кальц |
m Robot: Adding be-x-old:Кальцыт |
||
Red 60: | Red 60: | ||
[[an:Calcita]] |
[[an:Calcita]] |
||
[[be:Кальцыт]] |
[[be:Кальцыт]] |
||
[[be-x-old:Кальцыт]] |
|||
[[bg:Калцит]] |
[[bg:Калцит]] |
||
[[bs:Kalcit]] |
[[bs:Kalcit]] |
Verzija na datum 25 januar 2013 u 02:32
Kalcit | |
---|---|
Dvolom u kristalu kalcita |
|
Općenito | |
Kategorija | mineral |
Kemijska formula | CaCO3 |
Identifikacija | |
Boja | bezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smeđkasta, zelena, plava[1] |
Kristalni sustav | trigonski (romboedrijski) heksagonski |
Mohsova tvrdoća | 3 |
Ogreb | bijel |
Specifična težina | 2,72 |
Gustoća | 2,6 - 2,8 |
Kalcit je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata u obliku heksagonskih kristala. Na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije gipsa i talka. Kemijska formula mu je CaCO3.
Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskog sustava i u kristalnim agregatima od kojih je najpoznatiji vapnenac (krečnjak).
Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.
Literatura
- Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, Naprijed, 2. izdanje, Zagreb, 1992., str. 94, ISBN 86-349-0292-7
- Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 3 (Heliodor-Lagerlöf), Zagreb, 1967., str. 364