Etiopska visoravan – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MastiBot (razgovor | doprinos)
Red 81: Red 81:
[[sr:Етиопска висораван]]
[[sr:Етиопска висораван]]
[[uk:Ефіопське нагір'я]]
[[uk:Ефіопське нагір'я]]
[[zh:埃塞俄比亞高]]
[[zh:衣索比亞高]]

Verzija na datum 17 januar 2013 u 10:24

Etiopska visoravan

Karta gorja
Nadmorska visina: Ras Dašan 4 533
Mesto:  Etiopija,  Eritreja
Koordinate:12°32′00″N 41°23′08″E / 12.53333°N 41.38556°E / 12.53333; 41.38556
Starost stena:75 milijuna godina

Etiopska visoravan (stariji naziv Abesinsko visočje) je veliki plato ispresjecan planinskim masivima koji se proteže u obliku slova L od Eritreje, Etiopije, do sjeverne Somalije i Roga Afrike. Etiopska visoravan tvori najviši i najveći plato na cijelom Afričkom kontinentu, kojem visina rijetko pada ispod 1500 m, a planinski visovi se uzdižu do 4550 m. Zbog toga Etiopsku visoravan često zovu Krov Afrike zbog svoje veličine i visine. [1] Ponekad ovu visoravan zovu Eritrejska visoravan ili Eritrejsko gorje.

Etiopska visoravan sa vrhom Ras Dashan u pozadini

Geografske osobine

Semiensko gorje

Visoravan je podijeljena Velikom rasjednom dolinom (Great Rift Valley) na sjeverozapadni i jugoistočni dio, na kojem se nalaze brojna slana jezera.

Sjeverozapadni dio prostire se kroz etiopske regije; Tigraj i Amhara, u njemu se nalazi Nacionalni park Planina Semien sa Semienskim gorjem na kojem je najviši vrh Etiopije - Ras Dašan (4550 m). Tu se na sjeverozapadnom dijelu, nalazi i Jezero Tana, izvor Plavog Nila.

Na jugoistočnom dijelu visoravni, najviši vrhovi nalaze se u zoni Bale u etiopijskoj regiji Oromia, to su Planine Bale u Nacionalnom parku Planine Bale, i gotovo su jednako visoke kao one u Gorju Semien, sa vrhovima iznad 4000 m, kao što je Planina Tulu Demtu (sa svojih 4,337 m, to je drugi najviši vrh u Etiopiji) i Batu (4,307 m).

Geološke karakteristike

Dendi Caldera, ugasli vulkan na Etiopskoj visoravni

Etiopska visoravan počela se uzdizati prije 75 milijuna godina, kad je magma iz zemljine utrobe uzdignula široku kupolu drevnih afričkih stijena (afrički kraton). Tad je nastala i velika rasjedna dolina koja je podijelila plato Etiopske visoravni na tri dijela, i odvojila Južnoarapsko gorje Arapskog poluotoka koje je geološki dio drevnog etiopskog gorja, rasjedom koji je ispunilo Crveno more i Adenski zaljev i odvojio Afriku od Arabije

Eko sistem visoravni

Budući da je Etiopska visoravan, u neposrednoj blizini ekvatora, to daje čitavoj visoravni neočekivano umjerenu klimu. Kako je plato ulančan visokim planinama, one služe kao barijera za monsunske vjetrove s Indijskog oceana, za vrijeme sezone kiša, od juna do sredine septembra.

Ove jake kiše uzrokovale su ljetne poplave Nila, fenomen koji je za antike zbunjivao Grke.

Etiopska visoravan ima sličnu floru i faunu poput ostalih planinskih područja Afrike, a to je osebujna flora i fauna poznata kao afroplaninska.

Izvori

  1. Paul B. Henze, Layers of Time (New York: Palgrave, 2000), str. 2

Vanjske veze