Savezna Republika Jugoslavija – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 4: | Red 4: | ||
Grb = Coat of arms Federal Republic of Yugoslavia .svg | |
Grb = Coat of arms Federal Republic of Yugoslavia .svg | |
||
Službeni_jezik = Srpski jezik | |
Službeni_jezik = Srpski jezik | |
||
Glavni grad = Beograd |
|||
Predstavnik države množina = Predsednici | Milos Djukanovic |
Predstavnik države množina = Predsednici | Milos Djukanovic |
||
Predstavnik države = Predsednik | Petar Tesevic |
Predstavnik države = Predsednik | Petar Tesevic |
||
Red 17: | Red 17: | ||
Nezavisnost = Proglašenjem novog ustava <br> [[27.4.]] [[1990]].| |
Nezavisnost = Proglašenjem novog ustava <br> [[27.4.]] [[1990]].| |
||
Valuta = [[Jugoslovenski dinar i euro ]] | |
Valuta = [[Jugoslovenski dinar i euro ]] | |
||
Stoti |
Stoti dio valuta = para, cent | |
||
Vremenska zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti | |
Vremenska zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti | |
||
Himna = Hej Sloveni! |Hej slavs! |
Himna = Hej Sloveni! |Hej slavs! |
||
Red 71: | Red 71: | ||
- Sudovi ( Opštinski i Okružni ) |
- Sudovi ( Opštinski i Okružni ) |
||
- Javno Tužilaštvo, |
- Javno Tužilaštvo, |
||
- Javno Pravobranilaštvo i Advokatura |
- Javno Pravobranilaštvo i Advokatura |
||
Verzija na datum 16 januar 2013 u 18:35
Ime = Savezna Republika Jugoslavija
Eng ime = Federal Republic of Yugoslavia (FRYU) Zastava = Grb = Coat of arms Federal Republic of Yugoslavia .svg | Službeni_jezik = Srpski jezik | Glavni grad = Beograd Predstavnik države množina = Predsednici | Milos Djukanovic Predstavnik države = Predsednik | Petar Tesevic Predstavnik države osoba = Dobrica Ćosić, Zoran Lilić Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica | Predsjednik vlade soba = Milan Panić, Radoje Kontić, Momir Bulatović, Zoran Žižić i Dragiša Pešić | Površina drzave = 102.380KM²| Vode = 0.25 | Stanovništvo_poredak = 0.7KM² | Stanovništvo = 18,659,979 | Godina popisa = 2013 | Gustoća stanovništva = 104.00 | Nezavisnost = Proglašenjem novog ustava
27.4. 1990.| Valuta = Jugoslovenski dinar i euro | Stoti dio valuta = para, cent | Vremenska zona = +1
UTC +2 ljeti | Himna = Hej Sloveni! |Hej slavs! Internetski nastavak = Yu | Pozivni_broj = +381 | Komentar = 1) Neslužbena krilatica
2) U Crnoj Gori euro i na Kosovu euro i dinar su u upotrebi. | moto = nema
>>
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ; na engleskom, Federal Republic of Yugoslavia) je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1990, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država Republike Srbije i Republike Crne Gore.
14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Savezna Republika Jugoslavija.
Institucije SR Jugoslavije
SR Jugoslavija
Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :
- Upravna i Izvršna , koju čine Predsednik SRJ i Vlada SRJ
- Ustavni sud SRJ
- Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste Skupština SRJ, koju čine dva doma:
- veće Naroda, - veće Republika,
- Sudska vlast, koju čine sudovi :
- Vrhovni sud SRJ
- Vrhovni vojni sud SRJ
Republike članice
REPUBLIKA SRBIJA
Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :
- Upravna i Izvršna vlast , koju čine Predsednik Republike Srbije i Vlada Republike Srbije,
- Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je Narodna skupština Srbije,
- Sudska vlast čine sudovi :
- Vrhovni sud Srbije,
- Sudovi ( Opštinski i Okružni )
- Javno Tužilaštvo,
- Javno Pravobranilaštvo i Advokatura
Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :
- Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP,
- Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP.
CRNA GORA
Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :
- Upravna i Izvršna vlast , koju čine Predsednik Republike Crne Gore i Vlada Republike Crne Gore,
- Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je Skupština Crne Gore,
- Sudska vlast čine sudovi :
- Vrhovni sud Crne Gore,
- Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura