Megakariocit – razlika između verzija
m r2.7.3) (robot Dodaje: fi:Megakaryosyytti |
m r2.7.2) (robot Dodaje: ro:Megacariocit |
||
Red 39: | Red 39: | ||
[[pl:Megakariocyt]] |
[[pl:Megakariocyt]] |
||
[[pt:Megacariócito]] |
[[pt:Megacariócito]] |
||
[[ro:Megacariocit]] |
|||
[[ru:Мегакариоциты]] |
[[ru:Мегакариоциты]] |
||
[[sq:Megakariociti]] |
[[sq:Megakariociti]] |
Verzija na datum 16 januar 2013 u 18:31
Megakariocit je najveća hematopoezna ćelija od koje se procesom trombocitopojeze otkidaju delovi citoplazme formirajući krvne pločice (trombocite). Prečnik dostiže 100 μm, a jedro je izdeljeno na režnjeve i poliploidno, sadrži od 16 do 32 kompleta gena. Tokom procesa dupliranja DNK (replikacija) ne povećava se samo veličina jedra već i količina citoplazme.
U blizini jedra nalaze se organele koje učestvuju u procesima sinteze, mitohondrije i centriole, a na periferiji citoplazme obrazuju se trombocitni demarkacioni kanali podeljeni na trombocitna polja. Od svakog trombocitnog polja obrazovaće se jedan trombocit. Sa površine megakariocita odvajaju se citoplazmatski nastavci u vidu traka velikih dimenzija koji se provlače između ćelija endotela i dospevaju u šupljinu krvnog suda. Otkidanjem sa trombocitnih traka nastaju trombociti pa tako od jedne trake može da se odvoji i do 1200 krvnih pločica. Jedan megakariocit može da obrazuje najviše šest takvih traka, a da potom dolazi do njegove degeneracije i zamene novim megakariocitom.
Literatura
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.