Hebrejski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → Jevrejski jezici
BokicaK (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{| {{prettyinfobox}} align="right" width="300"
#REDIRECT [[Jevrejski jezici]]
! colspan="2" bgcolor=yellow style="font-size:120%"| '''Hebrejski jezik<br /> (עִבְרִית [ivrit])'''
|-
| valign="top"|Govori se u:
| [[Izrael]]u.
|-
| valign="top"|Regija:
| [[Izrael]] i drugde
|-
| valign="top"|Ukupno ljudi koji govore hebrejski :
|4,5 miliona
|-
| valign="top"|Rangiran po broju ljudi koji ga govore u svetu:
|(nije u prvih 100.)
|-
| valign="top"|Jezička grupa:<br />Klasifikacija:
|[[Afro-azijski jezici|Afro-azijski]]<br />
&nbsp;[[Semitski jezici|Semitski]] <br />
&nbsp;&nbsp;Centralni<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;Severozapadni<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''Hebrejski jezik'''
|-
! colspan="2" bgcolor=yellow|Status jezika
|-
| valign="top"|Zvanični jezik u:
| valign="top"| [[Izrael]]u
|-
| valign="top"|Regulisan od:
| valign="top"|[[Akademija hebrejskog jezika]] האקדמיה ללשון העברית, HaAkademya laLashon haIvrit
|-
! colspan="2" bgcolor=yellow|Kodovi i šifre hebrejskog jezika
|-
|[[ISO 639]]-1||he
|-
|ISO 639-2||heb
|-
|[[SIL]]||HBR
|}

'''Hebrejski jezik''', '''hibru''' ili '''ivrit''' je [[semitski jezik]] [[Afro-azijski jezici|afro-azijatske porodice]] jezika kojim govori 6 miliona ljudi, uglavnom u [[Izrael]]u, delovima [[Palestina|palestinskih]] teritorija, [[SAD]] i u [[jevrej]]skim zajednicama širom sveta.

Koren potiče od [[Klasični hebrejski|klasičnog hebrejskog]] jezika, koji je korišćen pri pisanju [[Stari zavet|Starog zaveta]] pre 3300 godina. Jevreji su za njega koristili izraz -{לשון הקודש ''Lashon ha-Qodesh''}- („Sveti jezik“), jer su njime pisane svete knjige.

Većina naučnika se slaže da je klasični jevrejski počeo nestajati nakon što je [[vavilon]]ski kralj uništio [[Jerusalim]] 607. p. n. e. godine (prvo uništenje Jerusalima), a nasleđivao ga je [[mišnajski hebrejski]] i lokalne verzije [[Aramejski jezik|aramejskog jezika]].

Nakon što se jevrejsko [[stanovništvo]] [[Judeja|Judeje]] pod [[Rimsko carstvo|rimskom]] vladavinom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezik kroz vekove. Njime su se pisali ne samo verski, nego i svetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, naučni i filozofski spisi, poezija itd.

Jevrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem [[19. vek|19.]] i početkom [[20. vek]]a kao '''moderni hebrejski jezik'''. To je bila posledica nastojanja da se Jevreji prikažu kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz celi niz jezika - [[Arapski jezik|arapski]], judezmo ([[ladino]]), [[jidiš]], [[Ruski jezik|ruski]] i drugi jezici kojima su se koristile različite jevrejske zajednice u svetu.

Moderni hebrejski je godine [[1921]]. postao službeni jezik u [[Britanski mandat u Palestini|britanskom mandatu Palestine]], a nakon toga i službeni jezik države [[Izrael]]. Jevrejsko ime za jezik je -{עברית}-, ivrit).

U [[Srbija|Srbiji]], počev od školske 2006/07, na nastavno-naučnom odeljenju u Pančevu [[Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru|Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru]] postoje studije hebrejskog jezika i književnosti, a od 2008. godine postoji i Institut za hebrejski jezik i književnost.

== Vidi još ==
* [[Hebrejsko pismo]]

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Hebrew language}}
* [http://hebrew-academy.huji.ac.il/English/Pages/default.aspx Akademija hebrejskog jezika]
* [http://www.hebrejski.webs.com Institut za hebrejski jezik i književnost u Srbiji]


{{interwiki|code=he}}

[[Kategorija:Hebrejski jezik]]
[[Kategorija:Jevreji]]
[[Kategorija:Semitski jezici]]

{{Link FA|el}}

[[kbd:Ivrit]]
[[af:Hebreeus]]
[[als:Hebräische Sprache]]
[[am:ዕብራይስጥ]]
[[ang:Hebrēisc sprǣc]]
[[ab:Ivrit]]
[[ar:لغة عبرية]]
[[an:Idioma hebreu]]
[[arc:ܠܫܢܐ ܥܒܪܝܐ]]
[[frp:Hèbrèo]]
[[ast:Hebréu]]
[[az:İvrit dili]]
[[bjn:Bahasa Ibrani]]
[[id:Bahasa Ibrani]]
[[ms:Bahasa Ibrani]]
[[bg:Ivrit]]
[[zh-min-nan:Hi-pek-lâi-gí]]
[[jv:Basa Ibrani]]
[[ba:Йәһүd tele]]
[[be:Іўrыt]]
[[be-x-old:Іўrыt]]
[[bn:হিব্রু ভাষা]]
[[bar:Hebräisch]]
[[bs:Hebrejski jezik]]
[[br:Hebraeg]]
[[ca:Hebreu]]
[[ceb:Inebreo]]
[[co:Lingua ebraica]]
[[cy:Hebraeg]]
[[cv:Ivrit]]
[[cs:Hebrejština]]
[[da:Hebraisk (sprog)]]
[[de:Hebräische Sprache]]
[[dsb:Hebrejšćina]]
[[et:Heebrea keel]]
[[el:Εβραϊκή γλώσσα]]
[[en:Hebrew language]]
[[es:Idioma hebreo]]
[[eo:Hebrea lingvo]]
[[ext:Luenga ebrea]]
[[eu:Hebreera]]
[[fa:زبان عبری]]
[[hif:Hebrew bhasa]]
[[fo:Hebraiskt mál]]
[[fr:Hébreu]]
[[fy:Hebrieusk]]
[[fur:Lenghe ebraiche]]
[[ga:An Eabhrais]]
[[gv:Ewnish]]
[[gd:Eabhra]]
[[gl:Lingua hebrea]]
[[gan:希伯來語]]
[[hak:Hî-pak-lói-ngî]]
[[xal:Ivritin keln]]
[[he:עברית]]
[[hi:इब्रानी भाषा]]
[[hsb:Hebrejšćina]]
[[hr:Hebrejski jezik]]
[[hy:Եբրայերեն]]
[[io:Hebrea linguo]]
[[ilo:Pagsasao a Hebréo]]
[[ia:Lingua hebree]]
[[zu:IsiHebheru]]
[[is:Hebreska]]
[[it:Lingua ebraica]]
[[ja:ヘブライ語]]
[[ka:ებრაული ენა]]
[[kl:Hebraimiutut]]
[[pam:Hebrew amanu]]
[[csb:Hebrejsczi jãzëk]]
[[kk:Ivrit tіlі]]
[[kw:Ebrow]]
[[ky:Žөөt tili]]
[[sw:Kiebrania]]
[[kn:ಇವ್ರಿತ್]]
[[ko:히브리어]]
[[kv:Ivrit]]
[[ku:Zimanê îbranî]]
[[lad:Lingua ebrea]]
[[la:Lingua Hebraica]]
[[lv:Ivrits]]
[[lez:Čuvud čӀal]]
[[lt:Hebrajų kalba]]
[[lij:Lengua ebraica]]
[[li:Hebreeuws]]
[[ln:Liébeleo]]
[[hu:Héber nyelv]]
[[mk:Hebrejski jazik]]
[[cdo:Hĭ-báik-lài-ngṳ̄]]
[[ml:ഹീബ്രു]]
[[mdf:Evreenь kяlь]]
[[mn:Evreй hэl]]
[[mr:हिब्रू भाषा]]
[[my:ဟီဘရူးဘာသာ]]
[[nl:Hebreeuws]]
[[new:हिब्रू भाषा]]
[[ce:Źúgtiyn mott]]
[[pih:Hiibruu]]
[[no:Hebraisk]]
[[nn:Hebraisk]]
[[oc:Ebrieu]]
[[uz:Ivrit]]
[[koi:Evreй kыv]]
[[pms:Lenga ebréa antica]]
[[nds:Hebrääsche Spraak]]
[[pnb:عبرانی]]
[[pl:Język hebrajski]]
[[pt:Língua hebraica]]
[[crh:İbrani tili]]
[[ksh:Hebräisch (Sprooch)]]
[[ro:Limba ebraică]]
[[qu:Iwriyu simi]]
[[ru:Ivrit]]
[[rue:Gebreйskый яzыk]]
[[sah:Ivrit]]
[[sco:Ebreu]]
[[sq:Gjuha hebraike]]
[[scn:Lingua ebbràica]]
[[simple:Hebrew language]]
[[sk:Hebrejčina]]
[[sl:Hebrejščina]]
[[cu:Єvrєiskъ ѩꙁꙑkъ]]
[[so:Af-Hebrow]]
[[ckb:زمانی عیبری]]
[[fi:Heprea]]
[[sv:Hebreiska]]
[[ta:எபிரேயம்]]
[[tl:Wikang Ebreo]]
[[kab:Taɛebrit]]
[[th:ภาษาฮีบรู]]
[[vi:Tiếng Hebrew]]
[[tg:Zaboni ibrӣ]]
[[tr:İbranice]]
[[uk:Іvrit]]
[[ur:عبرانی زبان]]
[[ug:ئىبرانى تىلى]]
[[vep:Evrejan kel']]
[[war:Hinebreyo]]
[[xmf:ურიული ნინა]]
[[yi:העברעיש]]
[[yo:Èdè Hébérù]]
[[diq:İbranki]]
[[zh:希伯来语]]
[[zh-yue:希伯來話]]
[[bat-smg:Hebraju kalba]]

Verzija na datum 4 januar 2013 u 05:37

Hebrejski jezik
(עִבְרִית [ivrit])
Govori se u: Izraelu.
Regija: Izrael i drugde
Ukupno ljudi koji govore hebrejski : 4,5 miliona
Rangiran po broju ljudi koji ga govore u svetu: (nije u prvih 100.)
Jezička grupa:
Klasifikacija:
Afro-azijski

 Semitski
  Centralni
   Severozapadni
     Hebrejski jezik

Status jezika
Zvanični jezik u: Izraelu
Regulisan od: Akademija hebrejskog jezika האקדמיה ללשון העברית, HaAkademya laLashon haIvrit
Kodovi i šifre hebrejskog jezika
ISO 639-1 he
ISO 639-2 heb
SIL HBR

Hebrejski jezik, hibru ili ivrit je semitski jezik afro-azijatske porodice jezika kojim govori 6 miliona ljudi, uglavnom u Izraelu, delovima palestinskih teritorija, SAD i u jevrejskim zajednicama širom sveta.

Koren potiče od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišćen pri pisanju Starog zaveta pre 3300 godina. Jevreji su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh („Sveti jezik“), jer su njime pisane svete knjige.

Većina naučnika se slaže da je klasični jevrejski počeo nestajati nakon što je vavilonski kralj uništio Jerusalim 607. p. n. e. godine (prvo uništenje Jerusalima), a nasleđivao ga je mišnajski hebrejski i lokalne verzije aramejskog jezika.

Nakon što se jevrejsko stanovništvo Judeje pod rimskom vladavinom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezik kroz vekove. Njime su se pisali ne samo verski, nego i svetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, naučni i filozofski spisi, poezija itd.

Jevrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. veka kao moderni hebrejski jezik. To je bila posledica nastojanja da se Jevreji prikažu kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz celi niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite jevrejske zajednice u svetu.

Moderni hebrejski je godine 1921. postao službeni jezik u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik države Izrael. Jevrejsko ime za jezik je עברית, ivrit).

U Srbiji, počev od školske 2006/07, na nastavno-naučnom odeljenju u Pančevu Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru postoje studije hebrejskog jezika i književnosti, a od 2008. godine postoji i Institut za hebrejski jezik i književnost.

Vidi još

Spoljašnje veze


Wikipedia
Wikipedia

Šablon:Link FA