Paleontologija – razlika između verzija
m robot Dodaje: af:Paleontologie |
m robot Dodaje: ie:Paleontologie |
||
Red 43: | Red 43: | ||
[[ia:Paleontologia]] |
[[ia:Paleontologia]] |
||
[[id:Paleontologi]] |
[[id:Paleontologi]] |
||
[[ie:Paleontologie]] |
|||
[[is:Steingervingafræði]] |
[[is:Steingervingafræði]] |
||
[[it:Paleontologia]] |
[[it:Paleontologia]] |
Verzija na datum 19 oktobar 2007 u 20:48
Paleontologija je nauka o razvoju života na Zemlji, drevnih biljaka i životinja zasnovana na fosilima, svedočanstvima njihovog postojanja sačuvanim u stenama. Uključuje proučavanje fosila tela, tragova, brloga, odbačenih delova, koprolite, i hemijske ostatke.
Savremena paleontologija postavlja drevni život u njegov kontekst, proučavajući kako su dugoročne fizičke promene globalne geografije ("paleografija") i klime ("paleoklima") uticale na evoluciju života, kako su ekositemi reagovali na te promene, i zauzvrat promenili planetarni okoliš, i kako su ti međusobni odzivi utecali da današnju bioraznolikost. Dakle, paleontologija se preklapa s geologijom, proučavanjem stena i formacija stena, pa sa botanikom, biologijom, zoologijom, i ekologijom, disciplinama koje proučavaju živa bića i njihovu interakciju. Polenologija je proučavanje peluda, savremenog ili fosilnog.
Glavne grane paleontologije su:
- paleozoologija (životinje),
- paleobotanika (biljke),
- mikropaleontologija (mikrofosili).
Postoje mnoge podgrane koje se tek razvijaju.
Fosili su već bili poznati primitivnim ljudima i ponekad su ispravno smatrani ostacima drevnih organizama. Organizovano proučavanje paleontologije potiče iz kasnog 18. veka.