Rhône – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JYBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.1) (robot Mijenja: ro:Fluviul Ron
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2+) (Bot: mijenja ro:Fluviul Ron sa ro:Ron
Red 82: Red 82:
[[pt:Rio Ródano]]
[[pt:Rio Ródano]]
[[rm:Rodan]]
[[rm:Rodan]]
[[ro:Fluviul Ron]]
[[ro:Ron]]
[[ru:Рона]]
[[ru:Рона]]
[[scn:Ròdanu]]
[[scn:Ròdanu]]

Verzija na datum 17 novembar 2012 u 17:06

Rona
Ušće Rone (satelitski snimak)
Lokacija
DržaveŠvajcarska, Francuska
GradoviSion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon, Arl
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Ronski glečer
2250 m
UšćeSredozemno more
Dužina812 km
PritokeEn, Ardeš, Drom, Durans, Gardon, Izer, Uvez, Saon
Hidrologija
Protok
  – srednji

2.300 m³/s
Sliv
  – površina

95.500 km²
Transport
Plovnostdo Liona

Rona (fr. Le Rhône, grč. Ῥοδανός, lat. Rhodanus) je zapadnoevropska reka duga 812 kilometara. Izvire iz Ronskog glečera blizu prevoja Sent Gothard u švajcarskim Alpima, a uliva se u Mediteran deltom u oblasti Kamarg u južnoj Francuskoj. U svom toku reka uvire i izvire iz Ženevskog jezera. Reka Rona je najveća evropska pritoka Sredozemnog mora. Prosečni protok reke je 2.300 m³/s.

Sliv reke Rona

Veliki gradovi na reci Rona su: Sion, Ženeva, Lion, Valans, Avinjon i Arl. Najveća pritoka reke Rona je reka Saona, koja se u nju uliva u Lionu.

Bila je poznata kao saobraćajnica još u vreme starih Feničana, Grka i Rimljana. Plovidba rekom Ronom je kroz istoriju bila opasna zbog jakih matica i brzaka. Godine 1933. počela je regulacija reke i izgradnja hidrocentrala. Projekat je nastavljen posle rata 1948. Danas ove hidrocentrale proizvode oko 7% elektične energije u Francuskoj. Tu je i 5 nuklearnih centrala koje se hlade vodom iz reke Rona.

Spoljašnje veze