Aguti – razlika između verzija
n / č |
m r2.7.3) (robot Dodaje: cy:Agwti; kozmetičke promjene |
||
| Red 37: | Red 37: | ||
Tri vrste agutija rasprostranjene su po [[Karibi]]ma, navjerojatnije od [[pleme]]na [[Karibi (narod)|Karibi]], [[Meksički aguti|Meksički aguti (Dasyprocta mexicana)]] na [[Kuba|Kubi]], [[Srednjoamerički aguti|Srednjoamerički aguti (Dasyprocta punctata)]] na [[Kuba|Kubi]] i [[Kajmanski Otoci|Kajmanskim Otocima]] i [[Brazilski aguti|Brazilski aguti (Dasyprocta leporina)]] na [[Djevičanski otoci|Djevičanskim otocima]] i [[Mali Antili|Malim Antilima]]. <ref name=brit/> |
Tri vrste agutija rasprostranjene su po [[Karibi]]ma, navjerojatnije od [[pleme]]na [[Karibi (narod)|Karibi]], [[Meksički aguti|Meksički aguti (Dasyprocta mexicana)]] na [[Kuba|Kubi]], [[Srednjoamerički aguti|Srednjoamerički aguti (Dasyprocta punctata)]] na [[Kuba|Kubi]] i [[Kajmanski Otoci|Kajmanskim Otocima]] i [[Brazilski aguti|Brazilski aguti (Dasyprocta leporina)]] na [[Djevičanski otoci|Djevičanskim otocima]] i [[Mali Antili|Malim Antilima]]. <ref name=brit/> |
||
[[ |
[[Datoteka: Aguti-drawing.jpg|thumb|left|260px|[[Brazilski aguti|Brazilski aguti (Dasyprocta leporina)]]]] |
||
=== Način života === |
=== Način života === |
||
Agutiji su plahe životinje, pa ih je teško vidjeti ili pristupiti njihovom logama. <ref name=brit/> |
Agutiji su plahe životinje, pa ih je teško vidjeti ili pristupiti njihovom logama. <ref name=brit/> |
||
| Red 73: | Red 73: | ||
{{Wikivrste|Dasyprocta|Common agouti}} |
{{Wikivrste|Dasyprocta|Common agouti}} |
||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[Kategorija:Glodavci]] |
[[Kategorija:Glodavci]] |
||
| Red 78: | Red 79: | ||
[[br:Agouti]] |
[[br:Agouti]] |
||
[[ca:Agutí]] |
[[ca:Agutí]] |
||
[[cy:Agwti]] |
|||
[[de:Agutis]] |
[[de:Agutis]] |
||
[[diq:Aguti]] |
[[diq:Aguti]] |
||
| Red 86: | Red 88: | ||
[[fr:Dasyprocta]] |
[[fr:Dasyprocta]] |
||
[[gn:Akuti]] |
[[gn:Akuti]] |
||
| ⚫ | |||
[[hr:Aguti]] |
[[hr:Aguti]] |
||
| ⚫ | |||
[[io:Agutio]] |
[[io:Agutio]] |
||
[[it:Aguti]] |
[[it:Aguti]] |
||
Verzija na datum 30 oktobar 2012 u 02:10
| Aguti | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Aguti (Dasyprocta punctata) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Porodica: | Agutijevci (Dasyproctidae) |
| Rod: | Dasyprocta |
Aguti (Dasyprocta) su rod iz reda glodavca, usko su povezani sa akučijima (rod Myoprocta), oboje su članovi porodice Agutijevci (Dasyproctidae), iako neki stručnjaci svrstavaju agutijevce samo kao pod-porodicu (Dasyproctinae) porodice Pakovi (Agoutidae). [1]
Agutiji liče na male šumske papkare tropske Afrike i Azije (jelenčiće, dujkere, kraljevske antilope). [1]
Karakteristike
Agutiji teže do 6 kg, imaju izduženo tijelo veličine do 76 cm, veliku glavu, kratke vitke noge, velike oči, relativno male uši i mali gotovo neprimjetan, kusati rep. Na snažnijim stražnjim nogama imaju samo tri prsta sa papkastim kandžama. Boja krzna im varira od blijedo narančaste, preko svih nijansi smeđe do crne, prošarana je žuto smeđim šarama, izduljenijim po leđima. Po trbuhu imaju svijetlije krzno, koje varira od bjelkaste do žućkaste. [1]
Rasprostranjenost
Agutiji žive od južnog Meksika, do južnog Ekvadora i po čitavom slivu rijeke Amazone istočno od Anda. Iako većina vrsti agutija žive po nizinskim i planinskim tropskim prašumama, Azara agutiji (Dasyprocta azarae) žive po savanama i makijama južno od sliva Amazone u Paragvaju i sjeveroistočnoj Argentini. [1]
Tri vrste agutija rasprostranjene su po Karibima, navjerojatnije od plemena Karibi, Meksički aguti (Dasyprocta mexicana) na Kubi, Srednjoamerički aguti (Dasyprocta punctata) na Kubi i Kajmanskim Otocima i Brazilski aguti (Dasyprocta leporina) na Djevičanskim otocima i Malim Antilima. [1]
Način života
Agutiji su plahe životinje, pa ih je teško vidjeti ili pristupiti njihovom logama. [1]
Žive po vrlo različitim terenima, po šumama, u makiji po savanama, ali i po otvorenim poljima i plantažama. Aktivni su većinom danju, osim u gusto naseljenim područjima gdje iz skrovišta izlaze tek u sumrak. Svoje loge najčešće sami iskapaju, ali kojiput za to koriste šuplja debla ili gustiš. [1]
Agutiji su stanovnici tla čija je građa tijela prilagođena brzom trčanju. U slučaju opasnosti, izuzetno su brzi a imaju i nevjerojatni odraz, mogu skočiti do 2 metra u visinu s mjesta. [1] Dok jedu, sjede na zadnjim nogama držeći hranu prednjim. To rade da u slučaju potrebe mogu odmah pobjeći.
Žive sami ili u paru, držeći se svog revira, kog brane vrlo agresivno naročito od istospolnih pripadnika svoje vrste. Kad su ljuti i nekom prijete nakostriješi im se dlaka na leđima, glasaju se slično lavežu pasa.
Prehrana
Hrane se uglavnom voćem, orašastim plodovima i sjemenjem, neke vrste jedu gljive, cvijeće, lišće i kukce. Imaju običaj da zakapaju za crne dane, pa su na taj način jedni od najvažnijih sisavaca koji presađuju sjeme mnogih vrsta tropskih biljaka. [1]
Razmnožavanje
Agutiji nemaju striktnu sezonu parenja, već to čine tokom cijele godine. Ritual parenja počinje tako da mužjak vabi ženku svojim urinom, što kod nje izazove snažne kretnje koje potsjećaju na ples. Nakon što se ovaj ritual ponovi nekoliko puta, dolazi do parenja. Nakon 100 do 120 dana koti se jedan, najčešće dvoje, rijetko tri, a iznimno i četiri mladunca. [1]
Kote se obrasli krznom, te su već nakon par sati u stanju trčati. Nakon 5 mjeseci, prestaju sisati, a ako je ženka ponovo skotna, odvaja se od mladunaca. Žiive maksimalno do 20 godina. [2]
Agutiji i čovjek
Ljudi love zbog mesa (domoroci ga izuzetno cijene) sve vrste agutija. [1] Širenje obradivih površina, značajno je smanjilo njihovo stanište tako da se 6 od 11 vrsta agutija našlo na popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa.
Izvori
Vanjske veze
