Šećerana – razlika između verzija
m Robot: Removing bs:Šećerana (missing), sr:Šećerana (missing) |
m promjena ključa za sortiranje |
||
Red 75: | Red 75: | ||
{{commonscat|Šećerana}} |
{{commonscat|Šećerana}} |
||
{{DEFAULTSORT:SŠecćerana}} |
|||
[[Kategorija:Baranjski leksikon-Naselja]] |
[[Kategorija:Baranjski leksikon-Naselja]] |
||
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] |
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] |
Verzija na datum 25 oktobar 2012 u 09:59
Šećerana
| |
---|---|
Regija | Baranja |
Županija | Osječko-baranjska |
Općina/Grad | Grad Beli Manastir |
Mikroregija | Karašička aluvijalna nizina |
Najbliži (veći) grad | Beli Manastir |
Površina | 3,91 km² |
Nadmorska visina | 100 m |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 45.788 N |
- z. d. | 18.598 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 559 |
- Gustoća | 161 st./km² |
- Broj domaćinstava | 212 |
Pošta | 31300 Beli Manastir |
Pozivni broj | +385(0)31 |
Autooznaka | BM |
Šećerana (mađ. Cukorgyár, srp.ćir. Шећерана), naselje u Gradu Belom Manastiru Osječko-baranjske županije (Republika Hrvatska).
Geografski položaj
Šećerana je smještena u sjeverozapadnom dijelu Baranje, u mikroregiji Karašičke aluvijalne nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 4 km od gradskog naselja Belog Manastira, 36 km sjeverno od Osijeka i 25 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (14 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 100 m. Nalazi se na ukrštanju županijske ceste Ž4036 (Šećerana - D7), lokalne ceste L44008 (Šumarina /Ž4035/ - Šećerana - Ž4036) i nerazvrstanih cesta.
Stanovništvo
Grafikon kretanje broja stanovnika Šećerane od 1948-2001.
Na popisima stanovništva Šećerana se iskazuje od 1948. godine. Otada se broj stanovnika kretao ovako: 334 (1948), 431 (1951), 606 (1961), 622 (1971), 623 (1981), 729 (1991), 559 (2001).
Historija
Naselje Šećerana razvilo se oko Tvornice šećera, koja je osnovana početkom 20. stoljeća. Poslije Drugog svjetskog rata ta je tvornica bila u sastavu kombinata Belje. Prije Rata u Hrvatskoj izašla je iz sastava Belja, za vrijeme tog rata ponovo je bila u sastavu "Belje holdinga", a zatvorena je 1997. u vrijeme tzv. mirne reintegracije.
Privreda
Privrednu osnovu Šećerane čine ratarstvo i stočarstvo. Sve do 90-ih godina 20. stoljeća vrlo je značajna i proizvodnja šećera. Nakon zatvaranja Tvornice šećera, u njenim se pogonima razvijala škrobara, koja je otišla u stečaj i prije nego što je počela normalna proizvodnja.
Kultura, obrazovanje i sport
- Osnovna škola "Šećerana"
- Dječji vrtić "Cvrčak"
- Nogometni klub "Jadran" Šećerana (danas postoji samo na papiru)
- Udruga Izbor (upisana u Registar udruga RH 23. IX. 2009; predsjednik Ronald Habi)
- Športsko ribolovno društvo "Šaran" Šećerana (upisano u Registar udruga RH 19. II. 1999)
Zaslužni ljudi
Znamenitosti i zanimljivosti
- Pripada Župi Uzvišenja Svetoga Križa iz Branjinog Vrha, Baranjski dekanat Đakovačko-osječke nadbiskupije.
- Šećeransko jezero