Sinaj – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: az:Sina Yarımadası |
m r2.7.1) (robot Dodaje: hi:सीनाई प्रायद्वीप |
||
Red 61: | Red 61: | ||
[[gl:Península do Sinaí]] |
[[gl:Península do Sinaí]] |
||
[[he:סיני]] |
[[he:סיני]] |
||
[[hi:सीनाई प्रायद्वीप]] |
|||
[[hr:Sinajski poluotok]] |
[[hr:Sinajski poluotok]] |
||
[[hu:Sínai-félsziget]] |
[[hu:Sínai-félsziget]] |
Verzija na datum 20 oktobar 2012 u 10:59
- Za istoimenu planinu vidi Sinajska gora.
Sinajsko poluostrvo je poluostrvo trouglastog oblika u severnom delu Crvenog mora, deo Azijskog kontinenta površine oko 60.000 kvadratnih kilometara, stanovnika oko 200.000 (uglavnom Beduini).
Glavna mesta su El Ariš na Sredozemnom i El Tor na Crvenom moru. Na poluostrvu se nalazi pustinjska visoravan, najviši deo je Sinajska gora (Džebel Katerina na 2.641 m), a u severnom delu se nalazi Sinajska pustinja, koja se na severoistoku nastavlja u pustinju Negeb u Izraelu. Stanovništvo se uglavnom bavi nomadskim stočarstvom
Klima
Sinajsko poluostrvo ima uglavnom vrelu i suvu klimu sa manje od 100 milimetara padavina godišnje.
Rudno bogatstvo
Rudna bogatstva na ovom poluostrvu uključuju naftu, gvozdenu i manganovu rudu.
Istorija
U Prvom svetskom ratu na poluostrvu su vođene velike borbe između Saveznika i Turaka, koji su oblast evakuisali početkom 1917. godine.
U Drugom svetskom ratu u vrhu Sueckog zaliva bilo je organizovano (1944) prihvatilište i logor za ranjenike NOV i izbeglice u El-Šatu.
U toku napada Izraela, Velike Britanije i Francuske na Egipat od 29. oktobra do 5. novembra 1956. godine na poluostrvu su vođene velike borbe. U ratu koji je Izrael vodio protiv UAR, Jordana i Sirije u julu 1967. izraelske trupe su osvojile celo Sinajsko poluostrvo do istočne obale Sueckog kanala. Danas Sinajsko poluostrvo pripada Egiptu.
-
Sinajske planine
-
Egipatsko-izraelska granica
-
Obala Crvenog mora