Petar Matić – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Vraćena izmjena 1299322 korisnika 222.142.250.69 (razgovor)
Red 5: Red 5:
== Biografija ==
== Biografija ==


Rođen je u [[Maribor]]u [[1966]]. godine<ref name="politika"/>, a živeo u [[Benkovac|Benkovcu]]. MPC je osnovao [[1989]]. godine u Hrvatskoj, a prvi posao mu je bio, pišu mediji, snabdevanje tamošnjeg tržišta italijanskim cipelama. Neposredno pred početak rata dolazi u [[Beograd]], gde seli sedište kompanije.<ref name="Avakumović">[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Nevidljivi-vlasnik-Ushca.lt.html Nevidljivi vlasnik „Ušća”]</ref> Tokom rata i [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|sankcija]] Petar Matić se obogatio trgovinom akciznim proizvodima ([[cigarete]], [[alkohol]] i [[nafta]]), uz podršku tadašnje vlasti.<ref name="Predojević">[http://www.dejanlucic.net/cirilica/miskovic_vlada_srbijom.html Мишковић још води, пристиже Петар Матић]</ref><ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Nevidljivi-vlasnik-Ushca.lt.html Nevidljivi vlasnik „Ušća”]</ref> Priča se da je bio blizak s [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]] i s zemljakom [[Mirko Marjanović|Mirkom Marjanovićem]] (koji mu je možda i rođak), koji ga je štitio.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Nevidljivi-vlasnik-Ushca.lt.html Nevidljivi vlasnik „Ušća”]</ref> Uspešnu poslovnu karijeru Petra Matića je [[1998]]. godine prekinuo boravak iza rešetaka. U zatvoru provodi više od 40 dana zbog „utaje poreza i zloupotrebe službenog položaja“.<ref>[http://www.balkanmagazin.net/danasnje-novine/cid167-27179/recesija-u-srbiji-i-najava-oporavka RECESIJA U SRBIJI I NAJAVA OPORAVKA]</ref> Spekuliše da je uhapšen zbog šverca cigareta.<ref>[http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=179&cl=19 Janez hara Beogradom]</ref> U javnosti se nagađa jesu li ga uhapsili zbog zloupotrebe službenog položaja ili je pravi razlog bio politički.<ref name="Predojević"/>
Rođen je u [[Maribor]]u [[1966]]. godine<ref name="politika"/>, a živeo u [[Benkovac|Benkovcu]]. MPC je osnovao [[1989]]. godine u Hrvatskoj, a prvi posao mu je bio, pišu mediji, snabdevanje tamošnjeg tržišta italijanskim cipelama. 1987 dolazi u [[Beograd]], gde osniva prvu kompaniju za trgovinu različitim odevnim i sportskim proizvodima a koja je u narednim fazama razvoja grupe proširena i na trgovinu drugim vrstama roba i aktivnosti u oblasti nekretnina.U Knez Mihajlovoj ulici kupuje preduzeće Elektrotehna usled čega nastaje žestoki obračun među zaposlenima i rukovodstvom. Nakon rekonstrukcije i tehnicki najmodernijeg opremanja ove zgrade za robnu kuću "Planet"ona je sa 2.600 kvadratnih metara modernog prodajnog prostora, uz očuvanje autentične gradske ambijentalne celine Knez mihajlove ulice, postala primer jedne od najbolje postavljenih investicija na Balkanu. Petar Matić je u procesu privatizacije nakon 2000. godine kupio još nekoliko firmi, uključujući propalu fabriku čarapa „Partizanku”, na čijem je mestu izgradio luksuzni stambeni kompleks „Oaza” (i koja je danas jedan od orjentira-znamenitosti stambene gradnje Beograda) i štampariju „Bigz”. Jedan je od najvećih investitora u nekretnine. Široj javnosti njegova kompanija najpoznatija kao kupac poslovnog centra „Ušće”. S novosadskim biznismenom Miodragom Kostićem Koletom i slovenačkim partnerima Matić je kupio bivšu zgradu Centralnog komiteta, da bi je na kraju celu otkupio. Vlasnik je poslovnog centra „Ušće” u Beogradu (nekada „zgrada CK“), najvećeg šoping-mola na Balkanu, koji je otvorio na Ušću. Najavljivao je i da će na Ušću podići i kulu bliznakinju koja bi po arhitektonskoj kompoziciji mogla biti novi reper Beograda.


S promenom vlasti, [[2000]]. godine, Matić je nastavio neometano da se bavi svojim poslom. Navodno je tada postao blizak sa Zoranom Janjuševićem.<ref>[http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=179&cl=19 Janez hara Beogradom]</ref> U Knez Mihajlovoj ulici kupuje preduzeće Elektrotehna usled čega nastaje žestoki obračun među zaposlenima i rukovodstvom. Ubrzo Matić pretvara zgradu Elektrotehne u robnu kuću "Planet". Za 2.600 kvadratnih metara najskupljeg prostora na Balkanu, platio je samo četiri i po miliona evra, mada su minimalne procene iznosile bar 15 miliona evra.<ref>[http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=179&cl=19 Janez hara Beogradom]</ref> Petar Matić je u procesu privatizacije nakon 2000. godine kupio još nekoliko firmi, uključujući fabriku čarapa „Partizanku”, na čijem je mestu izgradio luksuzni stambeni kompleks „Oaza”, i štampariju „[[Bigz]]”, koju planira da pretvori u hotel. Jedan je od najvećih investitora u nekretnine. Široj javnosti njegova kompanija najpoznatija kao kupac poslovnog centra „Ušće”. S novosadskim biznismenom Miodragom Kostićem Koletom i slovenačkim partnerima Matić je kupio bivšu zgradu Centralnog komiteta, da bi je na kraju celu otkupio. Vlasnik je [[PC Ušće|poslovnog centra „Ušće”]] u [[Beograd]]u (nekada „zgrada CK“), i najvećeg šoping-mola na Balkanu, koji je otvorio na Ušću. Najavljivao je i da će na Ušću podići i kulu bliznakinju.
Kada je kupio „Hipo konsultante”, preduzeće za investiranje u nekretnine, postao je vlasnik lokacija „Tri lista duvana” i placa pokraj Kalemegdana. Matić poseduje i „Imo centre” na nekoliko lokacija, i pomenutu robnu kuću „Planet” u Knez Mihailovoj ulici. Njegova firma „MPC propertis” gradi i poslovni prostor u novobeogradskom Bloku 43, a u planu je i izgradnja poslovno-stambene četvrti u Bloku 11. Sa Milijom Babovićem napravio je „Sitroenov servis” na Čukarici.Njegovu poziciju je ojačala američka investiciona banka Bank of America -„Meril Linč”, koja ima udeo od 25 odsto u „MPC propertisu”.
Petar Matić se redovno kloni javnosti, ne daje izjave novinarima, a njegove slike se ne mogu videti u domaćoj štampi. Matićeva biografija ne može se naći na zvaničnoj internet stranici njegove kompanije. Svoje ponašanje obrazlaže rečima da, kad ga niko ne zna, može bilo gde da sedne, popije s prijateljima i zapeva, a da se ne upire prstom u njega.[2] Pažnju javnosti je skrenuo na sebe 2008. godine povodom "sudara" sa Miroslavom Miškovićem, kada je preuzeo Autokomandu (3 ha zemljišta) i time pokvario Miškovićeve planove. U regionu je takođe dospeo u pažnju javnosti kada se 2008. pročulo da "srbijanski tajkun Petar Matić kupuje Holiday Inn" u Sarajevu.


Kada je kupio „Hipo konsultante”, preduzeće za investiranje u nekretnine, postao je vlasnik lokacija „Tri lista duvana” i placa pokraj Kalemegdana. Matić poseduje i „Imo centre” na nekoliko lokacija, i bivšu robnu kuću „Planet” u Knez Mihailovoj ulici. Njegova firma „MPC propertis” gradi i poslovni prostor u novobeogradskom Bloku 43, a u planu je i izgradnja poslovno-stambene četvrti u Bloku 11. Ovaj plac, Matić je pazario od Kineske ambasade. Sa Milijom Babovićem napravio je „Sitroenov servis” na Čukarici.<ref name="Avakumović"/> Njegovu poziciju odnedavno je ojačala američka investiciona banka „Meril Linč”, koja ima udeo od 25 odsto u „MPC propertisu”.

Petar Matić se redovno kloni [[javnost]]i, ne daje izjave [[novinari]]ma, a njegove slike se ne mogu videti u domaćoj štampi.<ref name="politika"/> Matićeva biografija ne može se naći na zvaničnoj internet stranici njegove kompanije.<ref name="politika"/> Svoje ponašanje obrazlaže rečima da, kad ga niko ne zna, može bilo gde da sedne, popije s prijateljima i zapeva, a da se ne upire prstom u njega.<ref name="politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Treci-covek-iz-trke-za-IMT.lt.html Treći čovek iz trke za IMT]</ref> Pažnju javnosti je skrenuo na sebe [[2008]]. godine povodom "sudara" sa [[Miroslav Mišković|Miroslavom Miškovićem]], kada je preuzeo Autokomandu (3 ha zemljišta) i time pokvario Miškovićeve planove.<ref name="Avakumović"/><ref>[http://www.emg.rs/vesti/srbija/69739.html Matić protiv Miškovića]</ref> U regionu je takođe dospeo u pažnju javnosti kada se [[2008]]. pročulo da "srbijanski [[tajkun]] Petar Matić kupuje Holiday Inn" u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>[http://www.superbosna.com/vijesti/politika/srbijanski_tajkun_petar_matiae_kupuje_%22holiday_inn%22!?/ Srbijanski tajkun Petar Matić kupuje "Holiday Inn"!?]</ref><ref>[http://www.business.hr/vijesti/srbijanski-tajkun-petar-matic-kupio-sarajevski-holiday-inn Srbijanski tajkun Petar Matić kupio sarajevski Holiday Inn]</ref>


[[2010]]. godine, usled svetske ekonomske krize i očekivanog pada cena na tržištu nekretnina, Matić je počeo da rasprodaje neke svoje nekretnine - prodao je poslovnu zgradu i dva placa u Novom Beogradu, a za tri hektara placa na Autokomandi zatražio raskid ugovora o zakupu.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=02&dd=26&nav_id=414174 Petar Matić rasprodaje nekretnine]</ref>
[[2010]]. godine, usled svetske ekonomske krize i očekivanog pada cena na tržištu nekretnina, Matić je počeo da rasprodaje neke svoje nekretnine - prodao je poslovnu zgradu i dva placa u Novom Beogradu, a za tri hektara placa na Autokomandi zatražio raskid ugovora o zakupu.<ref>[http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&mm=02&dd=26&nav_id=414174 Petar Matić rasprodaje nekretnine]</ref>


MPC holding” i Grupa Kompanija, danas, u Srbiji, uprkos sveprisutnoj ekonomskoj krizi, zapošljava više od hiljadu ljudi.
„MPC holding”, koji je prilikom osnivanja imao samo troje zaposlenih, danas zapošljava više od hiljadu ljudi.<ref name="Avakumović"/>


== Kontroverze ==
== Kontroverze ==

Verzija na datum 13 oktobar 2012 u 12:31

Petar Matić je srbijanski preduzetnik, vlasnik kompanije „MPC Holding” (čiji je odeljak „MPC Propertis”). Vlasnik je velikog broja nekretnina u Beogradu. Trgovinski deo njegove firme čine „Vitro grupa”, „Merkata” i „MPC holding Iksel” i „MPC holding entriks”.

Jedan je od novih srpskih bogataša koji su stekli imovinu u tranziciji. Matić nikada nije dao intervju, niti se slikao za novine, iako važi za jednog od deset najbogatijih ljudi u Srbiji.[1]

Biografija

Rođen je u Mariboru 1966. godine[2], a živeo u Benkovcu. MPC je osnovao 1989. godine u Hrvatskoj, a prvi posao mu je bio, pišu mediji, snabdevanje tamošnjeg tržišta italijanskim cipelama. Neposredno pred početak rata dolazi u Beograd, gde seli sedište kompanije.[1] Tokom rata i sankcija Petar Matić se obogatio trgovinom akciznim proizvodima (cigarete, alkohol i nafta), uz podršku tadašnje vlasti.[3][4] Priča se da je bio blizak s Markom Miloševićem i s zemljakom Mirkom Marjanovićem (koji mu je možda i rođak), koji ga je štitio.[5] Uspešnu poslovnu karijeru Petra Matića je 1998. godine prekinuo boravak iza rešetaka. U zatvoru provodi više od 40 dana zbog „utaje poreza i zloupotrebe službenog položaja“.[6] Spekuliše da je uhapšen zbog šverca cigareta.[7] U javnosti se nagađa jesu li ga uhapsili zbog zloupotrebe službenog položaja ili je pravi razlog bio politički.[3]

S promenom vlasti, 2000. godine, Matić je nastavio neometano da se bavi svojim poslom. Navodno je tada postao blizak sa Zoranom Janjuševićem.[8] U Knez Mihajlovoj ulici kupuje preduzeće Elektrotehna usled čega nastaje žestoki obračun među zaposlenima i rukovodstvom. Ubrzo Matić pretvara zgradu Elektrotehne u robnu kuću "Planet". Za 2.600 kvadratnih metara najskupljeg prostora na Balkanu, platio je samo četiri i po miliona evra, mada su minimalne procene iznosile bar 15 miliona evra.[9] Petar Matić je u procesu privatizacije nakon 2000. godine kupio još nekoliko firmi, uključujući fabriku čarapa „Partizanku”, na čijem je mestu izgradio luksuzni stambeni kompleks „Oaza”, i štampariju „Bigz”, koju planira da pretvori u hotel. Jedan je od najvećih investitora u nekretnine. Široj javnosti njegova kompanija najpoznatija kao kupac poslovnog centra „Ušće”. S novosadskim biznismenom Miodragom Kostićem Koletom i slovenačkim partnerima Matić je kupio bivšu zgradu Centralnog komiteta, da bi je na kraju celu otkupio. Vlasnik je poslovnog centra „Ušće” u Beogradu (nekada „zgrada CK“), i najvećeg šoping-mola na Balkanu, koji je otvorio na Ušću. Najavljivao je i da će na Ušću podići i kulu bliznakinju.

Kada je kupio „Hipo konsultante”, preduzeće za investiranje u nekretnine, postao je vlasnik lokacija „Tri lista duvana” i placa pokraj Kalemegdana. Matić poseduje i „Imo centre” na nekoliko lokacija, i bivšu robnu kuću „Planet” u Knez Mihailovoj ulici. Njegova firma „MPC propertis” gradi i poslovni prostor u novobeogradskom Bloku 43, a u planu je i izgradnja poslovno-stambene četvrti u Bloku 11. Ovaj plac, Matić je pazario od Kineske ambasade. Sa Milijom Babovićem napravio je „Sitroenov servis” na Čukarici.[1] Njegovu poziciju odnedavno je ojačala američka investiciona banka „Meril Linč”, koja ima udeo od 25 odsto u „MPC propertisu”.

Petar Matić se redovno kloni javnosti, ne daje izjave novinarima, a njegove slike se ne mogu videti u domaćoj štampi.[2] Matićeva biografija ne može se naći na zvaničnoj internet stranici njegove kompanije.[2] Svoje ponašanje obrazlaže rečima da, kad ga niko ne zna, može bilo gde da sedne, popije s prijateljima i zapeva, a da se ne upire prstom u njega.[2] Pažnju javnosti je skrenuo na sebe 2008. godine povodom "sudara" sa Miroslavom Miškovićem, kada je preuzeo Autokomandu (3 ha zemljišta) i time pokvario Miškovićeve planove.[1][10] U regionu je takođe dospeo u pažnju javnosti kada se 2008. pročulo da "srbijanski tajkun Petar Matić kupuje Holiday Inn" u Sarajevu.[11][12]

2010. godine, usled svetske ekonomske krize i očekivanog pada cena na tržištu nekretnina, Matić je počeo da rasprodaje neke svoje nekretnine - prodao je poslovnu zgradu i dva placa u Novom Beogradu, a za tri hektara placa na Autokomandi zatražio raskid ugovora o zakupu.[13]

„MPC holding”, koji je prilikom osnivanja imao samo troje zaposlenih, danas zapošljava više od hiljadu ljudi.[1]

Kontroverze

Privatizacija BIGZ-a

Zgrada BIGZ-a u Beogradu, nekada najveća štamparija u SFRJ.

Emisija Insajder televizije B92 je istraživala o nepravilnostima privatizacije BIGZ-a 2007. godine. Navodi se da je zemljište veličine jedan hektar, na kojem se nalazi zgrada BIGZ-a, ustupljeno je bez licitacije. BIGZ je na aukciji, bez licitacije, prodat firmi „Beta partners”, iza koje stoji srbijanski veleposednik Petar Matić. Cena je bila oko tri i po miliona eura. Da je država zgradu dala kao građevinsko zemljište dala na licitaciju, grad bi zaradio višestruko. Lokacija na kojoj se nalazi zgrada BIGZ-a je u prvoj gradskoj zoni, gde je ar tada vredeo skoro 90.000 eura. Tako bi na aukciji jedan hektar zemljišta ovde potencijalno mogao biti plaćen i devet miliona eura.[14]

Afera "Ušće"

Poslovni centar Ušće (nekad zgrada CK), najviša zgrada Beograda, Srbije i Balkana.

U aprilu 2009. mediji su otvorili "aferu Ušće" oko načina prodaje zgrade Poslovnog centra „Ušće“ 2001. godine i poklanjanja 4,58 hektara gradskog građevinskog zemljišta koje se nalazilo uz zgradu. Mediji su došli do informacija i dokumenata koji pokazuju da je prodajom spornog zemljišta bez javne licitacije budžet grada Beograda izgubio više od 30 miliona evra. Mediji takođe navode da komisija prvih mesec i po dana raspisivanja konkursa nije postojala, pa je nejasno ko je tada radio na sprovođenju konkursa. Potom, ugovor nije potpisan sa konzorcijumom „MPC GROUP“ iz Beograda koji je izabran na konkursu, već sa firmom „European Construction d.o.o.“ iz Beograda, koja uopšte nije učestvovala na konkursu, već je nastala nakon skoro četiri meseca pošto je završen konkursni rok, odnosno sedam dana pre nego što će biti potpisan ugovor o kupoprodaji.[15]

Na zahtev Savezne direkcije za imovinu, konkursna komisija je 19. oktobra 2001. godine poslala dopis u kome se navodi da se zemljište oko „Ušća“ nalazi „u državnoj svojini i da predmet kupoprodajnog ugovora može biti isključivo zgrada PC „Ušće“, a ne i gradsko građevinsko zemljište koje je vlasništvo Republike Srbije“. Savezna direkcija za imovinu je 22. oktobra 2001. prosledila mišljenje Saveznoj vladi, kao upozorenje da se zemljište ne može ustupiti Matiću. Bez obzira na ovo upozorenje, Savezna vlada je donela odluku da se zaključi sporni ugovor sa firmom Petra Matića.[15] Ova transakcija bila je povod oštrih sukoba u vrhu vlasti, zbog čega se savezni ministar finansija Jovan Ranković sukobio sa premijerom Vojislavom Koštunicom i dao ostavku. Ranković je tvrdio da je zgrada CK gotovo poklonjena Matiću.[16]

Tek nakon otvaranja afere u javnosti, otkriveno je da postoje dve verzije ugovora o kupoprodaji i to jedna verzija ugovora na koju je saglasnost dao Savezni javni pravobranilac i potpuno druga verzija ugovora koji je sa kompanijom Petra Matića potpisan i zaveden u Saveznoj vladi (br: 475-181/2001).[15] Prema pravnoj regulativi, Matić nije smeo da gradi novi objekat na poklonjenoj parceli, ali je uspeo da izdejstvuje dve izmene urbanističkog plana grada Beograda, prvo 2004. godine, a zatim i 2007. godine. Prvobitno je u urbanističkom planu decidno stajalo: „Predloženim rešenjem zgrada se uklanja u potpunosti, te se na pripadajućem prostoru predviđa izgradnja kompleksa novih zgrada. Površina ovih zgrada je 30.000 m2“. No, privatizovana zgrada uopšte nije porušena, već je rekonstruisana i to u daleko većoj površini od dozvoljenih 30.000 m2. Gradske vlasti su na kraju Petru Matiću odobrile izgradnju objekta površine ukupne površine čak 117.138 m2 (65.449 m2 nadzemno i 51.689 m2 podzemno).[15]

Nakon izbijanja afere u javnost, gradska vlast je 19. maja 2009. godine celokupnu dokumentaciju ustupila Republičkom javnom pravobranilaštvu i Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu, ali pravosudni organi nakon više od godinu dana javnosti ne saopštavaju da li će neko biti krivično sankcionisan.[15]

Pranje novca

2010. godine je pravosnažnom presudom Privrednog apelacionog suda u Beogradu (1Pkž 445/10) Komercijalna banka u Beogradu kažnjena zbog sumnjivih transakcija, odnosno zbog zbog kršenja odredaba Zakona o sprečavanju pranja novca. U jednom od spornih slučajeva, prilikom otvaranja dinarskog računa Komercijalna banka nije prikupila obavezne identifikacione podatke za pravno lice MPC Properties d.o.o iz Beograd, čiji je vlasnik Petar Matić.[17]

Ostalo

Mediji pominju i neregularnosti prilikom kupovine čuvene stare beogradske kafane "Tri lista duvana", iz 19. veka. Planovima je bilo predviđeno da na placu od 10.500 kvadrata bude sagrađen ekskluzivni hotel površine 10.000 kvadratnih metara. Matić je izmenom urbanističkih planova dobio skoro duplo više - 17.000 kvadrata poslovnog prostora. Novinari ga optužuju da je potkupio gradske vlasti i vrh Demokratske stranke da bi mu izdali drastično promenjeno urbanističko rešenje.[3]

Ubrzo po Matićevom preuzimanu hotela Holiday inn u Sarajevu, Kantonalna agencija za privatizaciju pokrenula je raskid kupoprodajnog ugovora.[18][19]

Iza Matićeve kompanije „MPC Propertis“ stoji offshore kompanija „Balkans Real Estate“ iz Holandije, što služi za izbegavanje plaćanja godišnjeg poreza na dobit u Srbiji.[15]

Izvori

Vanjske veze