Groundhog Day – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.7.2) (robot Dodaje: lt:Švilpiko diena (filmas)
JYBot (razgovor | doprinos)
Botovi
1.722 izmene
Red 128: Red 128:
[[en:Groundhog Day (film)]]
[[en:Groundhog Day (film)]]
[[es:Groundhog Day]]
[[es:Groundhog Day]]
[[fa:افسانه روز دوم فوریه]]
[[fi:Päiväni murmelina]]
[[fi:Päiväni murmelina]]
[[fr:Un jour sans fin]]
[[fr:Un jour sans fin]]

Verzija na datum 16 septembar 2012 u 15:01

Za manifestaciju koja služi kao podloga za zaplet filma, vidite članak Sviščev dan.
Groundhog Day
RežijaHarold Ramis
ProducentTrevor Albert
Harold Ramis
ScenarioPriča:
Danny Rubin
Scenarij:
Danny Rubin
Harold Ramis
UlogeBill Murray
Andie MacDowell
Chris Elliott
Stephen Tobolowsky
Marita Geraghty
MuzikaGeorge Fenton
FotografijaJohn Bailey
DistribucijaColumbia Pictures
Datum(i) premijere1993.
Trajanje101 min.
ZemljaŠablon:USA
Jezikengleski
Budžet$14.600.000
Groundhog Day na Internet Movie Database

"Beskrajni dan" (engl. "Groundhog Day") američka je fantastična romantična komedija iz 1993. koja govori o ciničnom meteorologu, Philu Connorsu (Bill Murray), koji proživljava stalno isti dan. Andie MacDowell glumi Ritu, njegovu novu producenticu. Film je režirao Harold Ramis, a scenarij su napisali Ramis i Danny Rubin.

Pri premijeri je film bio umjereno hvaljen od kritike, no s vremenom je stekao još veću reputaciju i postao sastavnim dijelom kulture kada se treba opisati nešto što se stalno ponavlja i nikada ne mijenja. Nalazi se i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com, 2006. je bio jedan od 25 filmova koji su prihvaćeni da budu uključeni u Državni filmski registar[1], Američki filmski institut ga je 2000. stavio na 34. mjesto na listi "100 godina...100 smijeha"[2] a od 2008. i na 8. mjestu na listi "10 najboljih filmova fantastike"[3]. Uz to, Ceh pisaca Amerike je stavio scenarij na 27. mjesto na listi "101 najboljih scenarija ikada napisanih"[4].

2009. američki književni teoretičar Stanley Fish uvrstio je film među deset najboljih američkih filmova svih vremena.[5]

Radnja

Šablon:Otkrivanje radnje Dan svizaca je američki praznik u gradiću Punxsutawneyju koji se održava svake godine 2. veljače. Svakog jutra tog datuma lokalni predstavnici bude svisca iz zimskog sna te prema vjerovanju on previđa vrijeme - ako vidi svoju sjenu, slijedi još 6 tjedana zime, a ako je ne vidi, slijedi rano proljeće. Televizijski meteorolog Phil Connors, cinični čovjekomrzac, stiže zajedno s producenticom Ritom i kamermanom Larryjem kako bi snimio reportažu o tom događaju u 6 ujutro. Nakon bezvoljno obavljenog posla Phil se sljedeći dan budi u motelu opet u 6 ujutro, no iznenadi se da datum nije 3. veljače, nego ponovno 2. veljače. On je jedina osoba koja to primijeti dok se svi drugi ponašaju kao i dan prije, tako da je primoran opet snimiti reportažu i ponoviti sve svoje dijaloge još jednom. Sutradan se budi i shvati da je opet 2. veljače, i tako svaki dan, dok ne shvati da je u klopci. Pošto mu se Rita sviđa (iako ona o njemu misli da je samoživ muškarac) daje si zadatak da ju u tom jednom danu osvoji.

Teško mu je izići iz svoje kože, svog karaktera ali ima jednu prednost. On jedini zna da se dan u tom gradiću ponavlja i na sve se moguće načine pokušava umiliti Riti (sazna njene stavove o životu, nauči svirati klavir, ...). No, ne uspije. Čak joj i ispriča o svojoj dilemi i ona mu povjeruje te zajedno s njim provede noć ali nestane točno u 6 ujutro. Čak ga ni samoubojstvo ne može spasiti od rutine 2. veljače. Onda jednom odluči uljepšati si dan, situacije malo prilagoditi sebi, promijeniti svoju perspektivu i uživati u svemu. Završno pomogne puno ljudi (pošto unaprijed zna kakva će ih nedaća snaći tijekom dana) i postane najpopularnija osoba grada, te nastupi na zabavi svirajući glasovir, gdje spontano privuče pažnju Rite koja završi s njim u krevetu. Iduči dan se budi, no na njegovo iznenađenje ona je još uvijek u njegovom krevetu i više nije 2., nego 3. veljače. Zajedno izađu van iz motela i potrče po snijegu.

Filmska ekipa

Nagrade

Zanimljivosti

  • U originalnom scenariju objašnjenje za ponavljanje dana ležalo je u činjenici da je Philova bivša ljubavnica na njega izrekla prokletstvo. Redatelj Harold Ramis je to na kraju izbacio jer mu se nije sviđalo.
  • Billa Murraya je svizac ugrizao dva puta tijekom snimanja.
  • Talijanska komedija "E Gia Ieri" iz 2004. je remake ovog filma (u nebičnoj situaciji da europski film prepravlja američki), samo što se radnja odigrava na jednom otoku a junak pravi reportažu o rodama [6].
  • Ideja se labavo zasniva na knjizi "Die fröhliche Wissenschaft" (Vedra znanost) o čovjeku koji proživljava isti dan opet i opet, a koju je napisao Friedrich Nietzsche.
  • Tom Hanks je bio u pregovorima za glavnu ulogu, ali je navodno redatelj smatrao da je "preblag" za ulogu[7].
  • U originalnom scenariju, film je trebao započeti u sredini radnje, kada je Phil već zarobljen u vremenu, te kako je kao pripovjedač objašnjavao kako je dospio u situaciju.
  • Scenarij za film je jedan od sveukupno samo tri scenarija koje je ikada napisao autor Danny Rubin. Ostala dva su "Hear No Evil" i "S.F.W.".
  • U sceni u kojoj Phil vježba na klaviru kod profesorice glazbenog, svira melodiju "Rhaspody on a Theme by Paganini" kojoj je autor Sergei Rachmaninov.
  • U sceni u kafiću, Rita Philu citira knjigu "Lay of the Last Minstrel" koju je napisao Sir Walter Scott.
  • Nakon filma, praznik dana svizaca postao je jako popularan te se svake 2. veljače skuplja gomila u gradiću Punxsutawneyju.
  • Pjesma koja svira na radiju svaki dan u 6 ujutro je "I Got You Babe" koju pjevaju Cher i Sonny.
  • Tori Amos je bila u pregovorima za glavnu žensku ulogu.

Produkcija

"Ljudi su mi pristupali i govorili: "Znaš, razmišljao sam o tom filmu. To je više nego samo jedna komedija." Ne bi htio biti zaštitnik svojeg filma, ali sve je tu. Nekim ljudima samo treba neko vrijeme dok to shvate."

Redatelj Harold Ramis o duhovnosti u filmu.[8]

Nakon što ga je agent obavijestio o konceptu scenarija Dannyja Rubina, Harold Ramis isprva nije bio zainteresiran jer ga je smatrao "formulaičnim". Tjedan dana kasnije, agent ga je ponovno nazvao te mu rekao: "Moraš ovo pročitati". Nakon što ga je poslušao, Ramis je priznao da su mu išle suze u jednom trenutku te je odlučio prihvatiti režirati film.[8] Prema intervjuu glumca Stephena Tobolowskyja, nakon što je dobio scenarij za film, otišao je na audiciju za ulogu Neda Ryersona u Los Angelesu. Tamo je, zbog toga što je uvijek želio raditi sa Haroldom Ramisom, prema vlastitim riječima, malo pretjerao u karikiranju svojeg lika kao neuglednog gnjavatora te je čak lizao Ramisove cipele. Prema vlastitim riječima, Ramis se "istodobno smijao i razmišljao o tužbi za napastovanje".[9] Dok je čekao na odgovor, Tobolowsky je završavao snimanje filma "Djevojka s kalendara" zajedno sa glumcem Kurtom Fullerom. Kada ga je jednog dana Fuller upitao koji je njegov sljedeći projekt, Tobolowsky je odgovorio sa "ništa" pošto nije bio siguran je li prošao audiciju. Na njegovo zaprepaštenje, Fuller mu je tada ispričao o svojem novom projektu: "Snimati ću neku komediju sa Billom Murrayjom. Glumiti ću ulogu prodavača osiguranja Neda Ryersona. Već sam čitao scenarij pred cijelom filmskom ekipom".[9] Tobolowsky je ostao bez riječi. Međutim, na njegovo iznenađenje, Ramis je ipak odlučio dati Tobolowskyju ulogu. Tobolowsky nije ništa rekao Fulleru, no ovaj je bio na premijeri filma gdje mu je, iako je bio ljutit, sa odobravanjem rekao: "Dobio si moju ulogu. No bio si dobar u njoj".[9]

Snimanje je trajalo od ožujka do lipnja 1992. u Woodstocku, Illinoisu.[10] Na prvi dan snimanja, Tobolowsky se prisjeća da je Murray odmah "razbio led" i pridobio naklonost 500-injak mještana grada kad je otišao u lokalnu pekaru i kupio stotinjak krafni i lisnatog peciva te ih počastio istima.[9] Jedna od zanimljivosti snimanja o kojoj se gotovo uopće ne govori, je da su producenti i redatelj morali osigurati način da svaki dan bude isti za potrebu priče o danu koji se ponavlja, što je bilo rizično s obzirom na promjenljivo vrijeme. Prema Tobolowskyju, sve scene u eksterijeru su stoga snimili na četiri različita načina: jednom po snijegu, drugi put po kiši, treći put po suncu te četvrti put po oblačnom vremenu, koje je i ostalu u filmu.[9] Prema njemu, vjerojatno "negdje postoji neka alternativna verzija istog filma koju će studio kad-tad izbaciti na tržište".[9]

Iako je film isprva bio zamišljen kao šašava komedija, Ramis je tijekom snimanja promijenjio sa Rubinom neke dijelove scenarija kako bi sadržavao više duhovnosti i filozofije. Prema Tobolowskyju, scenarij je sadržavao jednu poprilično skupu sekvencu u kojoj Phil radi eksperimenta sebe ošiša na polu-ćelavo, na "Mohawk način", sa sprejom pošara zidove te razori cijelu spavaću sobu sa motornom pilom, a sutradan se opet probudi i sve je po starom. Sekvenca je pripremana tri tjedna a kada je snimljena, Ramis ju je pogledao, razmislio i bacio ju. Umjesto nje, stavio je scenu u kojoj Phil prepolovi olovku, a sutradan ju nađe čitavu, što je bio mnogo suptilniji način slanja iste poruke.[9] Još jedna čudna scena u scenariju, u kojoj se ispostavi da je jedna žena uz pomoć vudu čarolije iz osvete stavila Phila u vremensku klopku, je naposlijetku odbačena od Ramisa, što je Tobolowsky komentirao sa: "Čim sa saznao da su izbacili tu glupu ideju, odmah mi je laknulo".[9] Završna sekvenca, u kojoj se Phil budi u krevetu sa Ritom, je bila neočekivano dosta problematična jer je Murray odbijao snimiti ju dok nije saznao mora li biti gol ispod plahte ili ne. Ramis nije bio siguran, pa su svi ljudi na setu glasovali o tome. Zahvaljujući samo jednom glasu jedne pomoćnice, prevagnula je odluka da se Rita i Phil pokažu sa odjećom u krevetu.[9] Prema Tobolowskyju, nakon završetka snimanja, pozvali su ga nakon nekoliko tjedana opet natrag na set jer je odlučeno da se njegov lik Ned pojavi na kraju filma. On sam je napisao dijalog za tu scenu, kada se pojavi pred Philom i Ritom na proslavi, te je scena snimljena u jednom kadru.[9]

Tobolowsky tvrdi da je uloga Neda Ryersona njegova najprepoznatljivija. Jednom kada je bio na Islandu, slučajno je u zračnoj luci krivo skrenuo i pokrenuo alarm. No policajci koji su se pojavili odmah su ga prepznali i rekli: "To je Ned!".[9]

Izvorna ideja

Ideja filma o jednom događaju koji se neprestano ponavlja se zasniva na kratkoj priči "12:01 PM" koju je napisao Richard Lupoff 1973. Po njoj je 1990. snimljen i kratki, 25-minutni film, "12:01" [11] u kojem je glumio Kurtwood Smith i sam Lupoff. Razlika je međutim što se u tom filmu glavni junak našao zarobljen u samo jednom satu koji se uvijek ponavlja od 12:01 do 13:00, kada se vrijeme opet vrati na 12:01. Zanimljivo, za TV je snimljen i triler "Minuta poslije ponoći" u kojem se junaku ponavlja cijeli dan i koji je objavljen iste godine kao i "Beskrajni dan", 1993. Ipak, "Beskrajni dan" pojavio se ranije, u veljači, dok je "Minuta poslije ponoći" objavljen u srpnju[12].

Teme i analiza

Proslava dana svizaca 2005.

U tom filmu redatelj Harold Ramis i scenarist Danny Rubin s jedne strane opisuju romansu protagonista, a s druge neobičnu priču (dan koji se ponavlja) koja upada u fantaziju po uzoru na filmove koje je režirao Louis Buñuel, dajući joj i dublje, metafizičke poruke koje potiču na razmišljanje, ponajviše one o Budizmu i Karmi[13] te važnosti ponovnih pokušaja u životu. Donekle se mogu povući i paralele sa Sizifovim mitom. U biti, radi se o zarobljenom ljudskom duhu. Mnogi su hvalili duhovnost u filmu.[14][15]

Isto tako, razlog za ili sila koja ponavlja taj dan nikada nije data ili objašnjena, čime se gledatelju namjerno daje zadatak da sam izvlači zaključke. Glavni junak Phil počinje živjeti u nekom svojem svijetu, u kojem se jedine promjene javljaju iz njegove vlastite inicijative a nikako izvana, pa je moguće da se njegova karakterna promjena javlja samo stoga jer mu je jednostavno dosadilo ponašati se uvijek isto te je odlučio isprobati nešto novo. Teme filma su propuštene prilike i prolazak nezapažene ljepote u životu, ali i potreba za samoaktualizacijom, prihvaćanjem i poboljšanjem svojeg mjesta u životu.

Utjecaj

Ideja o događaju ili danu koji se ponavlja u nedogled koji primjeti samo glavni lik se kasnije ponovila mnogo puta. TV film "Christmas Every Day" iz 1996. praktički je iskoristio isti koncept kao i "Beskrajni dan", samo što se cijela priča odvija za vrijeme Božića. Triler "Retroactive" iz 1997. vrti se oko žene koja uđe u auto psihopata koji ubije svoju ženu, a ona to pokušava spriječiti pošto je obližnji laboratorij pokrenuo proces vremenske petlje, no svaki puta događaji postaju sve krvaviji i krvaviji. "Trumanov Show" sadrži scenu u kojoj glavni junak Truman unaprijed nabraja svojoj supruzi nekoliko događaja koji se doista kasnije i dogode jer glumci u showu stalno ponavljaju svoje radnje prema scenariju iz dana u dan - što je gotovo identična scena iz filma "Beskrajni dan" u kojem Phil nabraja Riti događaje koji se zbilja dogode jer unaprijed zna za njih. U trileru "Deja Vu" iz 2006. Denzel Washington glumi FBI policajca koji putuje nekoliko dana natrag u prošlost kako bi spriječio ubojstvo žene.

Serija "Čarobnice" sadrži epizodu "Deja Vu All Over Again" u kojoj se tri glavne junakinje vještice bore protiv demona koji vraća vrijeme unatrag. Zanimljivo, serija "Xena" također sadrži epizodu "Been There, Done That" koja se isto vrti oko vremenske petlje, ovog puta oko naslovne junakinje koja je prokleta stalno ponavljati jedan te isti dan. Kultna serija "Dosjei X" je 1999. emitirala epizodu zvanu "Monday" u kojoj je cijeli svijet zarobljen u vremenskoj petlji i jedna pljačka banke se ponavlja u nedogled, dok samo jedna žena zna za to. U fantastičnom anime filmu "Djevojka koja je skakala kroz vrijeme" Mamorua Hosodae iz 2006. radnja se vrti oko sličnog koncepta vremenske petlje - oko djevojke iz srednje škole koja otkrije da se velikim skokom može vratiti nekoliko sati natrag u prošlost, što iskoristi kako bi popravila svoj rezultat na ispitima i spojila jedan par.

Član parlamenta Dennis Skinner povezao je postupanje sa tadašnjim britanskim premijerom Tonyjem Blairom nakon Hutton istrage 2004. sa „Beskrajnim danom“: „Ta je afera bila poput „Beskrajnog dana“, pošto su kritičari premijera zahtijevali jednu istragu, pa još jednu istragu, pa još jednu istragu". Blair se složio: „Ne bi to mogao bolje sažeti.“[16]

Dok je trajao Rat u Iraku, izraz „Beskrajni dan“ postao je američki vojni sleng za bilo koji neugodni dan vršenja službe u Iraku.[17]

Kritike

Rijetki kritičari su prigovarali, dok je većina hvalila film. Kritičar Ross Anthony u svojoj je recenziji napisao: "Ovo je prekrasan film. Na površini šašava komedija, čak i farsa. No pažljiviji pogled, pažljiviji pogled otkriva lako neprimjećenu ljepotu"[18] dok je Mike Gregory utvrdio: "U desetljeću obilježenom od "Zgodne žene" i "Odbjegle nevjeste", najbolja romantična komedija proizašla iz Hollywooda nije posjedovala niti nastupe Julije Roberts niti Richarda Gerea. Sredovječni, donekle neugledni i cinični Bill Murray bio je u 1993. neobičan idol. No "Beskrajni dan" ponudio je najsvježiju, najduhovitiju i najdirljiviju kombinaciju romanse i komedije u 1990-ima... "Beskrajni dan" dao je tom komičaru najbolju ulogu njegove karijere (izuzev filma "Tajkun iz Rushmorea"). Da je to bilo sve, bilo bi dovoljno da film zasluži pohvalu. No ono što ga stavlja na panteon velikih holivudskih komedija je to da uspijeva biti divlje duhovita bez da ispadne moronska, romantična bez da ispadne nametnuta i dubokoumna bez da ispadne propovjedačka... Shvaćam da će moja odluka da proglasim "Beskrajni dan" najboljim filmom 1990-ih natjerati mnoge čitatelje da se počešu po glavi ili upitaju da li imam ukusa. No ovo je izdaleka najbolja mainstream komedija koja je izašla iz Hollywooda u posljednjem desetljeću".[19]

Bill Rendall je utvrdio: "Kada bi morao odrediti svoj najdraži film, onda bi to bio "Beskrajni dan". To je komedija, fantazija, romansa i moralna priča u jednom. U filmu Bill Murray glumi čovjeka koji se oslobađa ograničenosti koje su obilježavale njegov život"[20]. David Bezanson je zaključio: "Briljantno, piskavo, dobroćudno i pametno su samo neke od pohvala koje mi filmski kritičari ne iskoristimo često, no sve se primjenjuju na ovaj film"[21]. Robert Rotten je primjetio: „Ovo je jedna od najboljih komedija koje sam ikada vidio…Umjesto da vidi kako bi život bio grozan bez njega, junak vidi koliko život može biti vrijedan kada on ima nešto pozitivno ponuditi ljudima".[22]

U recenziji u Nacionalu je pisalo: "Iako se zasniva na sličnoj dosjetki kao i nešto raniji tv triler "Minuta poslije ponoći", fantastična komedija Harolda Ramisa neobičan je i sjajno napravljen film."[23] U recenziji u Večernjem listu pisalo je sljedeće: "Duhovita komedija fantastike majstorski iskorištava goleme mogućnosti za razradu početne pretpostavke a redatelj (i suscenarist, uz Dannyja Rubina) Harold Ramis kompliciranu zgodu lakoruko pretvara u pitku ali, ne i površnu zabavu".[24]

Jeffrey Westhoff je zapisao: „Na kraju, „Beskrajni dan“ je čarobna priča o iskupljenju. Ramis poštuje gledateljevu inteligenciju na svakom koraku. Nijedan zaplet u priči nije previše objašnjen, a kada se film dotakne duhovne dimenzije, nije niti sentimentalan niti dogmatičan. Tu ima smijeha od početka do kraja, no ovog puta Murray i Ramis daju toliko puno više. Pouka priče – budi dobar prema ljudima oko sebe – je jednostavna, no film ju ostvaruje tako iskreno da ta stara poruka zaista djeluje autentično. Kroz svoju jednostavnost, „Beskrajni dan“ ostvaruje ljepotu".[25] Roger Ebert mu je isprva dao 3 od 4 zvijezde te ga usporedio sa klasikom „Divan život“,[26] ali je par godina kasnije priznao da mu se film sve više sviđa te ga je uvrstio na svoju listu "Velikih filmova".

Izvori

  1. ↑ IMDb.com - Groundhog Day - Awards Preuzeto 2007-01-07.
  2. ↑ American Film Institute (14. 06. 2000.). „America's 100 Greatest Comedies 100 YEARS...100 LAUGHS”. Filmsite.org. Pristupljeno 07. 01. 2007. 
  3. ↑ AFI's 10 Top 10: Top 10 Fantasy Preuzeto 2007-01-07.
  4. ↑ Writer's Guild of America, 101 Greatest Screenplays Preuzeto 2007-01-07.
  5. ↑ Stanley Fish (04. 01. 2009.). „The 10 Best American Movies”. New York Times. Pristupljeno 06. 01. 2009. 
  6. ↑ IMDb.com - E Gia Ieri
  7. ↑ IMDb.com, Groundhog Day, Trivia Preuzeto 2007-01-07.
  8. ↑ 8,0 8,1 Brett Martin (Srpanj 2009). „Harold Ramis Gets the Last Laugh (3/6)”. GQ. Pristupljeno 21. 10. 2010. 
  9. ↑ 9,00 9,01 9,02 9,03 9,04 9,05 9,06 9,07 9,08 9,09 9,10 David Chen The Tobolowsky Files Ep. 29 - The Classic|Film, 2010-05-28
  10. ↑ Roadsideamerica.com
  11. ↑ IMDb.com; "12:01" (1990) Preuzeto 2007-01-07.
  12. ↑ IMDb.com; "12:01" (1993), Release info Preuzeto 2007-01-07.
  13. ↑ Groundhog Day The Movie, Buddhism and Me Schindler.org. Preuzeto 2007-01-07.
  14. ↑ Shambhala Sun. „"And If He Sees His Shadow..."”. 
  15. ↑ Andrew Buncombe (02. 02. 2004.). „Is this the greatest story ever told?”. The Independent. independent.co.uk. Pristupljeno 07. 01. 2007. 
  16. ↑ Nick Assinder (04. 02. 2004.). „Politics: Prime Minister's Questions”. BBC News. Pristupljeno 22. 05. 2008. 
  17. ↑ „"'Embrace the Suck' and More Military Speak"”. Pristupljeno 26. 11. 2009. 
  18. ↑ Ross Anthony, Groundhog Day - Review Preuzeto 2007-01-07.
  19. ↑ Mike Gregory, "Groundhog Day" review Preuzeto 2007-01-07.
  20. ↑ Bill Rendall, Groundhog Day Review Preuzeto 2007-01-07.
  21. ↑ David Bezanson, Groundhog Day Review Preuzeto 2007-01-07.
  22. ↑ Groundhog Day review, Robert Rotten. Preuzeto 2007-01-07.
  23. ↑ Nacional, TV Extra, 3.9.1999., str. 16
  24. ↑ Večernji list, 14.11.2001.
  25. ↑ Groundhog day Jeffrey Westhoff, 30-01-2003
  26. ↑ Chicago Sun Time, Groundhog day review, Roger Ebert, 12-02-1993. Preuzeto 2007-01-07.

Eksterni linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Groundhog_Day&oldid=1274666