Hogan's Heroes – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Mijenja: fi:Hogan’s Heroes
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Infokutija TV
{{Infokutija TV
| naziv_emisije = Hogan's Heroes
| naziv_emisije = Hogan's Heroes
| slika = [[Datoteka:Hogan's Heroes Title Card.png|160px|]]
| slika =
| caption = uvodna špica ''Hogan's Heroes''
| caption = uvodna špica ''Hogan's Heroes''
| format = [[sitcom]]
| format = [[sitcom]]

Verzija na datum 13 septembar 2012 u 16:34

Hogan's Heroes
Formatsitcom
KreatorBernard Fein &
Albert S. Ruddy
NastupajuBob Crane
Werner Klemperer
John Banner
Robert Clary
Richard Dawson
Ivan Dixon
Sigrid Valdis
Cynthia Lynn
Larry Hovis
Kenneth Washington
Uvodna tema"Fishin' Hole"
Zemlja porijekla SAD
Jezik/ciEngleski jezik
Broj epizoda168
Produkcija
Trajanje23 minuta
Emitiranje
Originalni kanalCBS
Originalno prikazivanje17.9. 1965. – 4.7. 1971.

Hogan's Heroes je bila američki televizijska humoristička serija koja se premijerno emitirala od 17.9. 1965. do 4.7. 1971 na mreži CBS u 168 epizoda. Njena glavna zvijezda je bio Bob Crane u ulozi pukovnika Roberta E. Hogana, a radnja smještena u njemački zarobljenički logor za vrijeme drugog svjetskog rata. Jedan od producenata je bio i Bing Crosby.

Logor u kome se odvijala radnja je bio Stalag 13, smješten u blizini grada Hammelburg, te upravljan od Luftwaffea, a zatvorenici su bili saveznički zrakoplovci. Iako je postojao stvarni Stalag 13 kraj Hammelburga (nekoć poznat kao Stalag XIII-C Hammelburg/Mainfranken), logor u Hogan's Heroes je potpuno izmišljen.

Premisa serije je bila da su ratni zarobljenici zapravo bili aktivni sudionici rata, odnosno koristili logor kao bazu za savezničke obavještajne i diverzantske operacije protiv nacista. "Zatvorenici" su mogli napuštati i vraćati se u logor kada su htjeli zahvaljujući tajnoj mreži tunela te bili u vezi sa savezničkom komandom. U tome im je pomagala nesposobnost komandanta logora pukovnika Klinka i njegovog ađutanta narednika Schultza; Hogan je rutinski manipulirao nesposobnim Klinkom i tjerao Schultza da gleda na drugu stranu dok su njegovi ljudi obavljali tajne operacije.

Često se smatra da je kao inspiracija za TV-seriju poslužio igrani film Stalag 17 iz 1953. godine u produkciji Paramount Pictures. Filmski studio je kasnije tužio producente serije zbog kršenja autorskih prava.

Kontroverze

Početak snimanja serije, a i prve godine emitiranja su bile obilježene kontroverzama, s obzirom da je dio javnosti držao da se drugom svjetskom ratu, a pogotovo njegovom aspektu koji se ticao nacističkog tretiranja ratnih zarobljenika, ne može pristupiti na humorističan način. Mnogi su bili revoltirani time što su nacisti prikazani kao potpuno nesposobne i patetične kreature, a saveznici kao junaci gotovo nadljudskih sposobnosti. Mnogima je također smetao veliki broj netočnih historijskih detalja, pa se smatralo da serija trivijalizira rat, i to samo generaciju-dvije nakon njegovog završetka, kada je mnogima još uvijek bio u bolnom sjećanju. Serija je na sebe navukla službene protetste židovskih, a kasnije i romskih grupa, koji su držali da se njome trivijalizira uspomena na Holokaust.

Takvo mišljenje je dijelio i Leonid Kinskey, glumac koji je tumačio sovjetskog zarobljenika u pilot-epizodi. Uvjeren kako je premisa apsurdna i nimalo smiješna, odbio je nastupiti u redovnoj seriji.

S druge strane, autori serije su u svoju obranu navodili da su neki od članova stalne glumačke postave Židovi koji su nacistički režim osjetili na svojoj koži. To je uključivalo Leona Askina, čiji su roditelji ubijeni u Treblinki, te Wernera Klemperera koji je pred nacistima pobjegao u SAD.

Serija je isto tako dobila pozitivne ocjene od strane nekih preživjelih zarobljenika, koji su držali da je upravo humoristički pristup najbolji način da se riješe trauma vezanih uz svoja stradanja.

U mnogo čemu su kontroverze vezane uz ovu serije bile slične onima koje će nešto kasnije pratiti britansku TV-seriju 'Allo 'Allo!.

U popularnoj kulturi

Serija je očuvala popularnost, i doživjela svojevrsni kult-status dugo vremena nakon prestanka emitiranja, te ju se u kasnijim desetljećima citiralo u TV-serijama kao NCIS i The Simpsons. TV-serija je poslužila i kao inspiracija za animirani film Chicken Run.

Snimanje serije je djelomično prikazano i u filmu Auto Focus iz 2002. godine, posvećenom životu glavnog glumca Boba Cranea.

Eksterni linkovi