Kladanj – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 58: Red 58:
- Akif Šeremet,
- Akif Šeremet,
- Avdaga Hasić,
- Avdaga Hasić,
Avdaga Hasić,jedan od najvećih bošnjačkih heroja sjevero-istočne Bosne
ČOVJEK KOJI NIJE DOZVOLIO DA SE U DRUGOM SVJETSKOM RATU BOŠNJACIMA DOGODI GENOCID POPUT SREBRENIČKOG

+Borio se uglavnom protiv Drinskog korpusa i četničkog vojvode Jezdimira Dangića
+Bio aktivista Jugoslovenske Muslimanske Organizacije Dr.Mehmeda Spahe
+Paveliću poručio;“Ako nisi siguran u Zagrebu,dođi u Kladanj“


Ako vas kojim slučajem „kao putnika namjernika“ put navede kroz Kladanj,Olovo,Stupare,Živinice,Banoviće,Kalesiju i sela na planinama Konjuh i Romanija,a u njima zateknete nekog starca Bošnjaka koji pamti Drugi svjetski rat i upitate ga:“Ko je bio najveći bošnjački heroj tog vremena“,bez razmišljanja će vam odgovoriti ;„Avdaga Hasić“.Ko je bio taj čuveni bošnjački heroj iz Kladnja,na koga njegov rodni grad čuva vječite uspomene.U Kladnju se danas ponosno šeta ulicom Avdage Hasića,čije ime se nije smjelo ili je samo tiho šapatom spominjano od 1945 do 1992 godine.Zbog Avdage, Kladanj i Olovo su bili kažnjeni 20 godina poslije Drugog svjetskog rata od strane komunističkog režima,a ta kazna je bila u vidu „ekonomske blokade,izolacije i zamrznutog razvoja ovih bosanskih gradića“.Pored nabrojanih mjesta, Hasić je sa svojim vojnicima koji su mu maksimalno bili odani, štitio Bošnjake i u Tuzli,Vlasenici,te mjestima u donjem toku Drine.Najveći dio rata, Avdaga je proveo boreći se protiv zloglasnih četnika čuvenog krvoloka Jezdimira Dangića iz Bratunca,koji je bio četnički komadant istočne Bosne.Dangić je inače prije rata radio kao šef obezbedjenja na Dvoru Kralja Petra Karadžordževića.1941 godine je ispratio Kralja Petra sa porodicom i svitom u Nikšiću, odakle su odleteli iz zemlje, a onda je se sa svojom četom odmetnuo se u šume, i planine iznad Drine u istočnoj Bosni.Inače, on i njegovi četnici su „očevi i djedovi“ četnika koji su u julu 2005 godine napravili genocid nad Srebreničanima.
-I tada bi Dangić sa svojim četnicima napravio iste zločine koje su sada četnici napravili u Srebrenici, da im nije na put stao Avdaga Hasić sa svojom vojskom-rekao nam je jedan stariji čovjek( vidno na izmaku života) u Kladnju „upoređujući“ rat od prije 50 godina i ovaj od 1992 do 1995 godine.
-Nijedno muslimansko uho na području Kladnja i ovog dijela Bosne ne bi ostalo živo.Sve bi četnici poklali,da ne bi našeg Avde.Allah mu dao lijepi dženet-kaže jedna osamdesetogodišnja nana iz Kladnja.
-Avdan,tako sam ga zvao,nije bio loš čovjek.
Često smo se na putu između Šekovića i Kladnja sastajali i pregovarali i razgovarali o svemu.
Ponudio sam mu jednom da pređe sa svojom vojskom u partizane,kao što su prelazili mnogi četnici.
Mislim da se dvoumio i da je sekunda falila da to možda i učini.Mislim da ga je poklolebala njegova supruga Emilija,koja je bila iz Zagreba i bila je protiv toga da se Avdaga priključi partizanima-pričao je često tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka pokojni Miloš Zekić,narodni partizanski heroj iz Šekovića.
Avdaga Hasić,sin Halilage rođen je 1893 godine u Kladnju.Potiće iz ugledne i bogate porodice.Imao je brata Ahmu koji je svojevremeno bio politički komesar u partizanima i komadant kladanjskog partizanskog Odreda,kao i brata Rajifa sljedbenika pokreta Mladih Muslimana za vjerska prava zbog kojih je doživljavao hapšenje i razne torture od komunističke vlasti.Radi se o vrlo naprednoj porodici i velikim borcima za zaštitu Bošnjaka svoga kraja.Po tom pitanju,Avdaga je ponajviše otišao u tim mutnim vremenima koja imaju veliku sličnost sa opstankom Bošnjaka i nedavnoj agresiji na BiH.Avdaga je imao 4.razreda završene Osnovne škole u Kladnju i uključen je bio u cijeli društveno-politički život Sreza Kladanj.
Bio je član prvog Odbora osnovanog Gajreta u Kladnju,a u političkom životu je bio
Spahinovac/aktivista i sljedbenik Jugoslovenske Muslimanske Organizacije čiji je vođa bio rahmetli Dr.Mehemed Spaho, jedna od najistaknutijih bošnjačkih historijskih ličnosti i prvi Musliman koji se našao u vladi Kraljevine Jugoslavije,gdje je tragično otrovan u Beogradu),te je svojevremeno bio poslanički kandidat u Drinjskoj banovini kod ministra gospodina Hasandedića.Odslužio je 3.godine austrougraske vojske i učesnik je Prvog svjetskog rata na talijanskom frontu na Tirolu kao zapovjednik „cug firer“,za šta je dobio „zlatnu kolajnu“ za svoje junaštvo.Stvaranjem NDH 1941. godine,Avdaga je u svojstvu delegata iz Kladnja sa predstavnicima iz Tuzle i Zvornika učestvovao u razgovorima u Zagrebu sa Kvaternikom o Rezoluciji BiH koja se odnosi na autonomnost Muslimana tj.zaštitu narodnog puka.Tačno 7.12.1941.godine dobija se saglasnost na ustroj domobranskih formacija zasnovanoj na dobrovoljnoj osnovi muslimanskog naroda.Tada dolazi do formiranja Dobrovoljačkih odjela u Tuzli pod komandom bojovnika Muhameda Hadžiefendića.Tim činom je stvorena sigurnost muslimanskog naroda,formiranjem tzv.Muslimanske legije u Tuzlanskoj oblasti, na čijem se čelu nalazio Bošnjak.Formacijski Muslimanska legija je pokrivala oko 600 kvadratnih kilometara i prostirala se:na istoku od Zvornika i Bijeljine,na sjeveru Orašja i Šamca,do Gračanice na zapadu i Kladnja i Olova na jugu,pokrivajući krug između rijeka Drine,Save,Bosne i Krivaje.Među tri najorganizovanije pukovnije bile su:u Kladnju pod komandom Avdage Hasića,u Bijeljini pod komandom Nedima Šahinspahića,i Gračanici pod vodstvom Sejde Đulovića i Ibrahima Pjanića,dok su ugledne bile i jedinice u dolini Krivaje pod komandom Zaima Kapetanovića i Mujčina Mujića iz Ribnice.Već 1942.godine bilo je preko 6000 dobrovoljaca u Muslimanskoj legiji.U to doba Kladanj su četnici i partizani zbog svoje neosvojivosti nazivali tvrđava –kladanjski Alkazar.1943.godine za svoje uspijehe u odbrambenom ratu Avdagu je Zagreb proglasio vitezom,a kladanjsku legiju „Viteškom bojnom“.
Kako smo već napomenuli Avdaga je uglavnom ratovao sa četnicima Jezdimira Dangića,pod čijom komandom su se nalazile zloglasne jedinice Drinskog korpusa/kakva slučajnost i u ovom ratu najveće zločine nad Srebrenicom je napravio korpus koji se po uzoru na tadašnji zvao Drinski/.Drinskim korpusom u Drugom svjetskom ratu je komandovao Major Aleksa Drašković,a u njemu su se posebno isticale Srebrenička brigada kojom je komandovao Vojin Dangić,rođeni brat Jezdimirov,te Vlasenička brigada Momčila Mičića.Nekoliko puta i sam Tito je pokušao nadmudriti Avdagu,tražeći da ga pusti da prođe kroz Kladanj,te rekavši „da neće izazivati nikakva neprijateljska dejstva“.Izrazito mudar,Avdaga je Titu preko kurira slao odgovor „da nema šanse da on prođe sa partizanima ili bilo koja druga vojska kroz Kladanj i da dobro zna šta znači ta podvala,u smislu da prođemo mirno,pa ćemo lakše osvojiti grad“.
-Ne dam nikom da prođe kroz Kladanj.Ni četnicima,ni partizanima,Nijemcima,Talijanima,a ni ustašama i domobranima ako nemaju odobrenja i ako nisu pod mojom komandom.Moj narod ne smije niko da dira i progoni.Ko to bude želio,biće strogo kažnjen od mene.Boriću se do zadnjeg „čojka“ da muslimane spasim klanja-često je isticao Avdaga u svojim govorima okupljenoj vojsci.
U svojoj knjizi „Zapisi iz NOR-a“, „partizanski narodni heroj“ Rodoljub Čolaković otkriva tadašnju dobru saradnju partizana i četnika u borbi protiv Bošnjaka.
-Tokom cijele 1941.godine mi smo/partizani op.a.) zajedno sa četnicima napadali Kladanj,ali uspijeha nije bilo.Jedinice Avdage Hasića su nas redovno poražavale-napisao je Čolaković.
Već 50 godina se prepričava kako je Avdaga poslao kurira u Olovo koje su držali Romanijski četnici vojvode Save Derikonje,rodom sa Vučije luke.Avdaga je po kuriru poručio Derikonji da će ga napasti tačno u 17 sati .Kad je napao u dogovoreno vrijeme,Olovo je bilo prazno jer je uplašeni Derikonja sa svojim četnicima pobjegao na Romaniju, na nekoliko sati prije.U njegovoj jedinici posebno se po hrabrosti isticao izvijesni tabornik Jamaković iz Olovskih luku.Takođe se prepričava i jedno pismo koje je Avdaga poslao Anti Paveliću u kojem je napisao doslovice:
-Dragi prijatelju,ako nisi siguran i bezbjedan u Zagrebu, dođi kod mene u Kladanj.
Po pričama svojih preživjelih vojnika,Hasić je fizički bio nevjerovatno jak,tako da se često znao kladiti s' drugim „fizički jačim Kladnjacima“ ko će prije iz zemlje izvaliti šljivu debelu 10 centimetara.Iako je početkom rata imao 47 godina redovno je dobijao opklade i izlazio kao pobjednik.
Posljednji put Avdaga je u Bosni viđen 1944 godine u Tuzli, kako jaše na bijelom konju.
-Pouzdano se zna da je 1944 godine preko Austrije uspio sa svojom pratnjom preći preko „Zidanog mosta“ i obreti se u dalekoj Argentini,odakle je na različite načine komunicirao sa rodbinom i saborcima.Narod je svog Avdu često opjevavao pjesmama,a on je iz Argentine pisao da mu je jedina želja da se vrati u svoj Kladanj i Bosnu,kada jednog dana padne komunizam.Taj dan nije dočekao.
Po informacijama odgovornih iz predratne stanice milicije u Kladnju, Avdagin dosije se završio 1982 godine, kada je u svojoj 90 godini života umro u dalekoj Argentini-rekao nam je profesor Muhamed Muhić iz Kladnja,čovjek koji je prvi počeo pisati o Avdagi Hasiću .
U svojim memoarima Muhamed Seid Mašić iz Gračanice,Avdagu opisuje u momentu kad je bio blizu povlačenja iz Bosne.Mašić je zbog tog par minutnog razgovora sa Hasićem, dugo bio poslije rata na meti ispitivanja od strane komunista:- Tih dana mi se desilo još nešto za što su zlobnici pokušavali da mi zakaće, kako bi odvratili pažnju od svojih grijeha. Naime, jednog dana sam prošao pokraj Rifatovog hotela pred željezničkom stanicom, sa čijeg me je balkona pozdravio neki debeljko, ustaški odjeven i s’ mašinskim pištoljem o bedrima. U tom sam debeljku prepoznao svog nekadašnjeg prijatelja Avdagu Hasića iz Kladnja koji je godinama vodio odbranu tog izolovanog uporišta od nasrtaja bandi četničkog vojvode Jezdimira Dangića. Ne opravdavam ja ničim toga predratnog ahbaba, inače strastvenog lovca koji me često zaticao na izletu u kladanjske šume i stijene. Ja s’ njim nisam prozborio ništa osim konvencionalnih pitanja za naše i naših porodica zdravlje i to na relaciji ulica -balkon, jer niti me on pozivao gore k’ sebi, niti sam ja želio da mu pristupim. Valjda je uočio da shvatam njegov položaj: povlačenje u nepoznato-napisao je Mašić.
Narod Kladnja se izborio da se glavna ulica u ovom gradiću zove po njihovom Avdagi,a postoji ideja da se uskoro podigne i spomenik u centru grada,kao i da se pokuaša njegovo tijelo prenijeti iz Argentine.Većina današnjih kuća u Kladnju posjeduje Avdagine slike na zidu,a nedavno je SFOR u jednoj kafani,koju u Kladnju drži bliža Hasićeva rodica naredio da se ukloni njegova slika sa zida jer navodno smeta nekim ljudima.
Najveći problem tadašnjih komunista,a i četnika je bila odluka da se Bošnjaci sami brane od pokolja,raznoraznih „Škorpiona“ koji su postojali i prije 60 godina.Tako da su svi Bošnjaci koji su organizovali svoje jedinice samo zbog toga da bi zaštitili svoj narod tokom rata, označavani kao „sluge fašista“.Pored Avdage Hasića,komunisti su kao „velike neprijatelje“ označili i druge Bošnjake na Balkanu.Prije svega Hasan-agu-Zvizdića,hodžu Pačariza,Jusufa Meholjića...
Kao i u novijoj historiji Aliju Izetbegovića i mnoge druge,zbog toga što su isključivo se borili za opstanak Bošnjaka na ovim prostorima.Hrabrost,mudrost,pogledi unaprijed i organizaciona sposobnost ovih ljudi,ujedno su ponos Bošnjačke historije,a i opomena novim generacijama da vječito jednim okom budu budni jer neprijatelj vječito prijeti.


==Spomenici i znamenitosti==
==Spomenici i znamenitosti==

Verzija na datum 8 septembar 2007 u 14:29

Kladanj
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Kladanj
Načelnik ?
Površina 325 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

16.070 (1991.)
49.3/km²

Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Zemljopis

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

Nacionalni sastav:

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 14.015

Naseljena mjesta su:

Brateljevići, Brdijelji, Brgule, Brlošci, Buševo, Crijevčići, Dole, Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Lupoglavo, Majdan, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši, Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari - Centar, Stupari - Novo Naselje, Stupari - Selo, Suljići, Tarevo, Tuholj, Velika Luka, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.

Uprava

Povijest

Privreda

Nositelj razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Slavni ljudi

- Akif Šeremet, - Avdaga Hasić, Avdaga Hasić,jedan od najvećih bošnjačkih heroja sjevero-istočne Bosne ČOVJEK KOJI NIJE DOZVOLIO DA SE U DRUGOM SVJETSKOM RATU BOŠNJACIMA DOGODI GENOCID POPUT SREBRENIČKOG

+Borio se uglavnom protiv Drinskog korpusa i četničkog vojvode Jezdimira Dangića +Bio aktivista Jugoslovenske Muslimanske Organizacije Dr.Mehmeda Spahe +Paveliću poručio;“Ako nisi siguran u Zagrebu,dođi u Kladanj“


Ako vas kojim slučajem „kao putnika namjernika“ put navede kroz Kladanj,Olovo,Stupare,Živinice,Banoviće,Kalesiju i sela na planinama Konjuh i Romanija,a u njima zateknete nekog starca Bošnjaka koji pamti Drugi svjetski rat i upitate ga:“Ko je bio najveći bošnjački heroj tog vremena“,bez razmišljanja će vam odgovoriti ;„Avdaga Hasić“.Ko je bio taj čuveni bošnjački heroj iz Kladnja,na koga njegov rodni grad čuva vječite uspomene.U Kladnju se danas ponosno šeta ulicom Avdage Hasića,čije ime se nije smjelo ili je samo tiho šapatom spominjano od 1945 do 1992 godine.Zbog Avdage, Kladanj i Olovo su bili kažnjeni 20 godina poslije Drugog svjetskog rata od strane komunističkog režima,a ta kazna je bila u vidu „ekonomske blokade,izolacije i zamrznutog razvoja ovih bosanskih gradića“.Pored nabrojanih mjesta, Hasić je sa svojim vojnicima koji su mu maksimalno bili odani, štitio Bošnjake i u Tuzli,Vlasenici,te mjestima u donjem toku Drine.Najveći dio rata, Avdaga je proveo boreći se protiv zloglasnih četnika čuvenog krvoloka Jezdimira Dangića iz Bratunca,koji je bio četnički komadant istočne Bosne.Dangić je inače prije rata radio kao šef obezbedjenja na Dvoru Kralja Petra Karadžordževića.1941 godine je ispratio Kralja Petra sa porodicom i svitom u Nikšiću, odakle su odleteli iz zemlje, a onda je se sa svojom četom odmetnuo se u šume, i planine iznad Drine u istočnoj Bosni.Inače, on i njegovi četnici su „očevi i djedovi“ četnika koji su u julu 2005 godine napravili genocid nad Srebreničanima. -I tada bi Dangić sa svojim četnicima napravio iste zločine koje su sada četnici napravili u Srebrenici, da im nije na put stao Avdaga Hasić sa svojom vojskom-rekao nam je jedan stariji čovjek( vidno na izmaku života) u Kladnju „upoređujući“ rat od prije 50 godina i ovaj od 1992 do 1995 godine. -Nijedno muslimansko uho na području Kladnja i ovog dijela Bosne ne bi ostalo živo.Sve bi četnici poklali,da ne bi našeg Avde.Allah mu dao lijepi dženet-kaže jedna osamdesetogodišnja nana iz Kladnja. -Avdan,tako sam ga zvao,nije bio loš čovjek. Često smo se na putu između Šekovića i Kladnja sastajali i pregovarali i razgovarali o svemu. Ponudio sam mu jednom da pređe sa svojom vojskom u partizane,kao što su prelazili mnogi četnici. Mislim da se dvoumio i da je sekunda falila da to možda i učini.Mislim da ga je poklolebala njegova supruga Emilija,koja je bila iz Zagreba i bila je protiv toga da se Avdaga priključi partizanima-pričao je često tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka pokojni Miloš Zekić,narodni partizanski heroj iz Šekovića. Avdaga Hasić,sin Halilage rođen je 1893 godine u Kladnju.Potiće iz ugledne i bogate porodice.Imao je brata Ahmu koji je svojevremeno bio politički komesar u partizanima i komadant kladanjskog partizanskog Odreda,kao i brata Rajifa sljedbenika pokreta Mladih Muslimana za vjerska prava zbog kojih je doživljavao hapšenje i razne torture od komunističke vlasti.Radi se o vrlo naprednoj porodici i velikim borcima za zaštitu Bošnjaka svoga kraja.Po tom pitanju,Avdaga je ponajviše otišao u tim mutnim vremenima koja imaju veliku sličnost sa opstankom Bošnjaka i nedavnoj agresiji na BiH.Avdaga je imao 4.razreda završene Osnovne škole u Kladnju i uključen je bio u cijeli društveno-politički život Sreza Kladanj. Bio je član prvog Odbora osnovanog Gajreta u Kladnju,a u političkom životu je bio Spahinovac/aktivista i sljedbenik Jugoslovenske Muslimanske Organizacije čiji je vođa bio rahmetli Dr.Mehemed Spaho, jedna od najistaknutijih bošnjačkih historijskih ličnosti i prvi Musliman koji se našao u vladi Kraljevine Jugoslavije,gdje je tragično otrovan u Beogradu),te je svojevremeno bio poslanički kandidat u Drinjskoj banovini kod ministra gospodina Hasandedića.Odslužio je 3.godine austrougraske vojske i učesnik je Prvog svjetskog rata na talijanskom frontu na Tirolu kao zapovjednik „cug firer“,za šta je dobio „zlatnu kolajnu“ za svoje junaštvo.Stvaranjem NDH 1941. godine,Avdaga je u svojstvu delegata iz Kladnja sa predstavnicima iz Tuzle i Zvornika učestvovao u razgovorima u Zagrebu sa Kvaternikom o Rezoluciji BiH koja se odnosi na autonomnost Muslimana tj.zaštitu narodnog puka.Tačno 7.12.1941.godine dobija se saglasnost na ustroj domobranskih formacija zasnovanoj na dobrovoljnoj osnovi muslimanskog naroda.Tada dolazi do formiranja Dobrovoljačkih odjela u Tuzli pod komandom bojovnika Muhameda Hadžiefendića.Tim činom je stvorena sigurnost muslimanskog naroda,formiranjem tzv.Muslimanske legije u Tuzlanskoj oblasti, na čijem se čelu nalazio Bošnjak.Formacijski Muslimanska legija je pokrivala oko 600 kvadratnih kilometara i prostirala se:na istoku od Zvornika i Bijeljine,na sjeveru Orašja i Šamca,do Gračanice na zapadu i Kladnja i Olova na jugu,pokrivajući krug između rijeka Drine,Save,Bosne i Krivaje.Među tri najorganizovanije pukovnije bile su:u Kladnju pod komandom Avdage Hasića,u Bijeljini pod komandom Nedima Šahinspahića,i Gračanici pod vodstvom Sejde Đulovića i Ibrahima Pjanića,dok su ugledne bile i jedinice u dolini Krivaje pod komandom Zaima Kapetanovića i Mujčina Mujića iz Ribnice.Već 1942.godine bilo je preko 6000 dobrovoljaca u Muslimanskoj legiji.U to doba Kladanj su četnici i partizani zbog svoje neosvojivosti nazivali tvrđava –kladanjski Alkazar.1943.godine za svoje uspijehe u odbrambenom ratu Avdagu je Zagreb proglasio vitezom,a kladanjsku legiju „Viteškom bojnom“. Kako smo već napomenuli Avdaga je uglavnom ratovao sa četnicima Jezdimira Dangića,pod čijom komandom su se nalazile zloglasne jedinice Drinskog korpusa/kakva slučajnost i u ovom ratu najveće zločine nad Srebrenicom je napravio korpus koji se po uzoru na tadašnji zvao Drinski/.Drinskim korpusom u Drugom svjetskom ratu je komandovao Major Aleksa Drašković,a u njemu su se posebno isticale Srebrenička brigada kojom je komandovao Vojin Dangić,rođeni brat Jezdimirov,te Vlasenička brigada Momčila Mičića.Nekoliko puta i sam Tito je pokušao nadmudriti Avdagu,tražeći da ga pusti da prođe kroz Kladanj,te rekavši „da neće izazivati nikakva neprijateljska dejstva“.Izrazito mudar,Avdaga je Titu preko kurira slao odgovor „da nema šanse da on prođe sa partizanima ili bilo koja druga vojska kroz Kladanj i da dobro zna šta znači ta podvala,u smislu da prođemo mirno,pa ćemo lakše osvojiti grad“. -Ne dam nikom da prođe kroz Kladanj.Ni četnicima,ni partizanima,Nijemcima,Talijanima,a ni ustašama i domobranima ako nemaju odobrenja i ako nisu pod mojom komandom.Moj narod ne smije niko da dira i progoni.Ko to bude želio,biće strogo kažnjen od mene.Boriću se do zadnjeg „čojka“ da muslimane spasim klanja-često je isticao Avdaga u svojim govorima okupljenoj vojsci. U svojoj knjizi „Zapisi iz NOR-a“, „partizanski narodni heroj“ Rodoljub Čolaković otkriva tadašnju dobru saradnju partizana i četnika u borbi protiv Bošnjaka. -Tokom cijele 1941.godine mi smo/partizani op.a.) zajedno sa četnicima napadali Kladanj,ali uspijeha nije bilo.Jedinice Avdage Hasića su nas redovno poražavale-napisao je Čolaković. Već 50 godina se prepričava kako je Avdaga poslao kurira u Olovo koje su držali Romanijski četnici vojvode Save Derikonje,rodom sa Vučije luke.Avdaga je po kuriru poručio Derikonji da će ga napasti tačno u 17 sati .Kad je napao u dogovoreno vrijeme,Olovo je bilo prazno jer je uplašeni Derikonja sa svojim četnicima pobjegao na Romaniju, na nekoliko sati prije.U njegovoj jedinici posebno se po hrabrosti isticao izvijesni tabornik Jamaković iz Olovskih luku.Takođe se prepričava i jedno pismo koje je Avdaga poslao Anti Paveliću u kojem je napisao doslovice: -Dragi prijatelju,ako nisi siguran i bezbjedan u Zagrebu, dođi kod mene u Kladanj. Po pričama svojih preživjelih vojnika,Hasić je fizički bio nevjerovatno jak,tako da se često znao kladiti s' drugim „fizički jačim Kladnjacima“ ko će prije iz zemlje izvaliti šljivu debelu 10 centimetara.Iako je početkom rata imao 47 godina redovno je dobijao opklade i izlazio kao pobjednik. Posljednji put Avdaga je u Bosni viđen 1944 godine u Tuzli, kako jaše na bijelom konju. -Pouzdano se zna da je 1944 godine preko Austrije uspio sa svojom pratnjom preći preko „Zidanog mosta“ i obreti se u dalekoj Argentini,odakle je na različite načine komunicirao sa rodbinom i saborcima.Narod je svog Avdu često opjevavao pjesmama,a on je iz Argentine pisao da mu je jedina želja da se vrati u svoj Kladanj i Bosnu,kada jednog dana padne komunizam.Taj dan nije dočekao. Po informacijama odgovornih iz predratne stanice milicije u Kladnju, Avdagin dosije se završio 1982 godine, kada je u svojoj 90 godini života umro u dalekoj Argentini-rekao nam je profesor Muhamed Muhić iz Kladnja,čovjek koji je prvi počeo pisati o Avdagi Hasiću .

U svojim memoarima Muhamed Seid Mašić iz Gračanice,Avdagu opisuje u momentu kad je bio blizu povlačenja iz Bosne.Mašić je zbog tog par minutnog  razgovora sa Hasićem, dugo bio poslije rata na meti ispitivanja od strane komunista:- Tih dana mi se desilo još nešto za što su zlobnici pokušavali da mi zakaće, kako bi odvratili pažnju od svojih grijeha. Naime, jednog dana sam prošao pokraj Rifatovog hotela pred željezničkom stanicom, sa čijeg me je balkona pozdravio neki debeljko, ustaški odjeven i s’ mašinskim pištoljem o bedrima. U tom sam debeljku prepoznao svog nekadašnjeg prijatelja Avdagu Hasića iz Kladnja koji je godinama vodio odbranu tog izolovanog uporišta od nasrtaja bandi četničkog vojvode Jezdimira Dangića. Ne opravdavam ja ničim toga predratnog ahbaba, inače strastvenog lovca koji me često zaticao na izletu u kladanjske šume i stijene. Ja s’ njim nisam prozborio ništa osim konvencionalnih pitanja za naše i naših porodica zdravlje i to na relaciji ulica -balkon, jer niti me on pozivao gore k’ sebi, niti sam ja želio da mu pristupim. Valjda je uočio da shvatam njegov položaj: povlačenje u nepoznato-napisao je Mašić.

Narod Kladnja se izborio da se glavna ulica u ovom gradiću zove po njihovom Avdagi,a postoji ideja da se uskoro podigne i spomenik u centru grada,kao i da se pokuaša njegovo tijelo prenijeti iz Argentine.Većina današnjih kuća u Kladnju posjeduje Avdagine slike na zidu,a nedavno je SFOR u jednoj kafani,koju u Kladnju drži bliža Hasićeva rodica naredio da se ukloni njegova slika sa zida jer navodno smeta nekim ljudima. Najveći problem tadašnjih komunista,a i četnika je bila odluka da se Bošnjaci sami brane od pokolja,raznoraznih „Škorpiona“ koji su postojali i prije 60 godina.Tako da su svi Bošnjaci koji su organizovali svoje jedinice samo zbog toga da bi zaštitili svoj narod tokom rata, označavani kao „sluge fašista“.Pored Avdage Hasića,komunisti su kao „velike neprijatelje“ označili i druge Bošnjake na Balkanu.Prije svega Hasan-agu-Zvizdića,hodžu Pačariza,Jusufa Meholjića... Kao i u novijoj historiji Aliju Izetbegovića i mnoge druge,zbog toga što su isključivo se borili za opstanak Bošnjaka na ovim prostorima.Hrabrost,mudrost,pogledi unaprijed i organizaciona sposobnost ovih ljudi,ujedno su ponos Bošnjačke historije,a i opomena novim generacijama da vječito jednim okom budu budni jer neprijatelj vječito prijeti.

Spomenici i znamenitosti

Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti.

U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži-Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Osim Kuršumlije i Đurđi-hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali-pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova. Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova.

Među dobrima prirodnog naslijeđa najznačajniji su: jezero pod Konjuhom (Gorsko oko), pećina u Brateljevićima (Djevojačka pećina), Bebravska pećina i pećina Kućara u Goletićima i kanjon rijeke Ujče. Brateljevićka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje su naši preci pretvorili u najznačajnije dovište na ovim prostorima. Ova pećina ima arheološku vrijednost. Skoro izvedeno istraživanje ove pećine otkrilo je pećinske crteže za koje se pretpostavlja da potiču iz antičkog doba. Dovište u Brateljevićima poznatije je kao dovište kod Djevojačke pećine, nije nikakvo svetište. Naime, Brateljevićka dova spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posječenija jedino Ajvatovica u Pruscu. Brateljevićko dovište je specifično i po tome što je vezano za pećinu, a islam ne prihvata kult pećine, pa ga s razlogom svrstavamo u predislamski period.

Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Obrazovanje

Kultura

Sport

Vanjske poveznice