Lisni zalisci – razlika između verzija
m Bot: Adding {{Commonscat|Stipules}} |
m r2.5.4) (robot Dodaje: ru:Прилистники |
||
Red 23: | Red 23: | ||
[[pl:Przylistek]] |
[[pl:Przylistek]] |
||
[[pt:Estípula]] |
[[pt:Estípula]] |
||
[[ru:Прилистники]] |
|||
[[sr:Лисни залисци]] |
[[sr:Лисни залисци]] |
||
[[uk:Прилистки]] |
[[uk:Прилистки]] |
Verzija na datum 16 august 2012 u 23:42
Zalisci (stipulae) se razvijaju iz osnove lista, najčešće po dva, levo i desno od lisne drške. Kod nekih biljaka su vrlo sitni i slabo primetni (pamuk), a kod drugih jako krupni (grašak) ali uvek manji od pravog lista. Kod ruže i deteline oni obično srastaju sa lisnom drškom, dok su kod drugih vrsta slobodni. Ima biljaka kod kojih zalisci „žure“ u razvoju, kao kod roda Ficus (fikus, smokva), pa štite vrh izdanka. Ovakvi zalisci nazivaju se ohrea. Kod pojedinih vrsta (Lathyrus aphaca) zalisci su glavni fotosintetski organ, jer je list potpuno metamorfoziran u rašljiku.
Veliki broj biljaka ima kožaste zaliske, mrke ili sive boje, koji opadaju odmah posle razvijanja pravih listova. Kod bagrem zalisci metamorfoziraju u trnove. U familiji Rubiaceae zalisci izrastaju do veličine pravih listova, a kako oni imaju naspraman raspored, dobija se pršljenast izgled mnogobrojnih listova.