Sedam svjetskih čuda (antika) – razlika između verzija
m Bot: Adding {{Commonscat|Seven Wonders of the World}} |
m r2.7.2) (robot Dodaje: be, hu, jv, kk, kn, nl, zh-min-nan Mijenja: fa |
||
| Red 39: | Red 39: | ||
[[ast:Les Siete Maraviyes del Mundu Vieyu]] |
[[ast:Les Siete Maraviyes del Mundu Vieyu]] |
||
[[az:Dünyanın yeddi möcüzəsi]] |
[[az:Dünyanın yeddi möcüzəsi]] |
||
[[be:Сем цудаў свету]] |
|||
[[be-x-old:Сем цудаў сьвету]] |
[[be-x-old:Сем цудаў сьвету]] |
||
[[bg:Седемте чудеса на античния свят]] |
[[bg:Седемте чудеса на античния свят]] |
||
| Red 55: | Red 56: | ||
[[et:Seitse maailmaimet]] |
[[et:Seitse maailmaimet]] |
||
[[eu:Munduko Zazpi Mirariak]] |
[[eu:Munduko Zazpi Mirariak]] |
||
[[fa:عجایب هفتگانه |
[[fa:عجایب هفتگانه باستان]] |
||
[[fi:Maailman seitsemän ihmettä]] |
[[fi:Maailman seitsemän ihmettä]] |
||
[[fiu-vro:Säidse ilmaimeht]] |
[[fiu-vro:Säidse ilmaimeht]] |
||
| Red 63: | Red 64: | ||
[[gu:દુનિયાની પ્રાચીન સાત અજાયબીઓ]] |
[[gu:દુનિયાની પ્રાચીન સાત અજાયબીઓ]] |
||
[[he:שבעת פלאי תבל של העולם העתיק]] |
[[he:שבעת פלאי תבל של העולם העתיק]] |
||
[[hu:A világ hét csodája]] |
|||
[[hy:Աշխարհի յոթ հրաշալիքներ]] |
[[hy:Աշխարհի յոթ հրաշալիքներ]] |
||
[[id:Tujuh Keajaiban Dunia Kuno]] |
[[id:Tujuh Keajaiban Dunia Kuno]] |
||
| Red 68: | Red 70: | ||
[[it:Sette meraviglie del mondo]] |
[[it:Sette meraviglie del mondo]] |
||
[[ja:世界の七不思議]] |
[[ja:世界の七不思議]] |
||
[[jv:Pitu Kaajaiban Donya Kuna]] |
|||
[[ka:მსოფლიოს შვიდი საოცრება]] |
[[ka:მსოფლიოს შვიდი საოცრება]] |
||
[[kk:Әлемнің жеті кереметі]] |
|||
[[kn:ಪುರಾತನ ಪ್ರಪಂಚದ ೭ ಅದ್ಭುತಗಳು]] |
|||
[[ko:세계 7대 불가사의]] |
[[ko:세계 7대 불가사의]] |
||
[[ku:Heft nuwazeyên cîhanê]] |
[[ku:Heft nuwazeyên cîhanê]] |
||
| Red 81: | Red 86: | ||
[[mr:प्राचीन जगतातील सात आश्चर्ये]] |
[[mr:प्राचीन जगतातील सात आश्चर्ये]] |
||
[[nds:Söven Weltwunners]] |
[[nds:Söven Weltwunners]] |
||
[[nl:Zeven wereldwonderen van de antieke wereld]] |
|||
[[nrm:Sept Mèrvelles du Monde]] |
[[nrm:Sept Mèrvelles du Monde]] |
||
[[oc:Sèt Meravilhas deu Mond]] |
[[oc:Sèt Meravilhas deu Mond]] |
||
| Red 104: | Red 110: | ||
[[vi:Bảy kỳ quan thế giới cổ đại]] |
[[vi:Bảy kỳ quan thế giới cổ đại]] |
||
[[zh:古代世界七大奇迹]] |
[[zh:古代世界七大奇迹]] |
||
[[zh-min-nan:Sè-kài Chhit Kî-koan]] |
|||
Verzija na datum 3 august 2012 u 12:09
Sedam svjetskih čuda, koja su poznata i kao sedam drevnih svjetskih čuda uključuju, po redoslijedu gradnje:
- Velike piramide u Gizi odnosno Velikih piramida
- Viseće vrtove u Babilonu (Semiramidini viseći vrtovi)
- Zeusov kip u Olimpiji
- Artemidin hram u Efesu
- Mauzolej u Halikarnasu
- Kolosa s Rodosa
- Svjetionik u Aleksandriji (Faros)
Prvo pominjanje ideje da se sastavi jedna ovakva lista se veže za Herodota (oca historije), još u 5-tom vijeku pne. Kasnije je grčki historičar, Kalimakus od Sirene, napisao knjigu koja se, pretpostavlja se, zvala "Kolekcija čuda po svijetu". Nažalost, rukopis ove knjige je uništen zajedno sa uništenjem Aleksandrijske biblioteke.
Međutim prema Rolandu Goocku prvi popis čuda je sačinio grčki pjesnik Antipatros iz Sidona između 150 i 120 godine pne. Nije poznato ni to da li se pjesnik vlastitim očima uvjerio u ljepote sedam drevnih čuda, ali to ga nije omelo u tome da sastavi spisak. Odlučio se samo za građevine koje su postojale u njegovo doba npr. (Kula Babilonska je u to doba već bila srušena). Interesantno je da je, iako je bio Grk, izostavio Akropolis u Atini, jednu od građevina kojima se divimo i dan danas.
Zašto je riječ baš o sedam čuda, a ne o nekom drugom broju, zavisilo je o simboličnom značenju broja sedam za ljude tadašnjeg doba. Kasnije su mnogo puta za razne druge građevine davani epiteti "osmog čuda svijeta".
Interes za Antiku i ove građevine nanovo je pobuđen tek u 16-tom vijeku sa Martenom de Vosom (1532-1603) i Athanasiusom Kircherom iz Fulde. Takođe su svoj doprinos u ponovnom skretanju pozornosti na ove građevine dali umjetnik Maerten van Heemskerck i Johann Fischer von Erlach sa svojom Historijom arhitekture. Inače pojam čuda svijeta je i nastao tek tada. Grci su te građevine nazivali sedam znamenitosti (ta hepta theamata).
Danas arheolozi rasvjetljavaju neke od misterija koje su vijekovima bile pratnja drevnim građevinama.
Za njihove graditelje one su predstavljale slavljenje religije, mitologije, umjetnosti, moći i nauke. Za nas one reflektuju mogućnost čovječanstva, da prilagode okolinu svojim potrebama, gradeći monumentalne građevine, od kojih neke još i danas odolijevaju vremenu.
Od pobrojanih drevnih čuda samo su piramide u Gizi još uvijek čitave. Od ostalih građevina ostali su predlošci, umanjene kopije, ili čak ni to, već možemo rekonstruisati njihov izgled samo po nepotpunim pričama ili stiliziranim slikama na novčićima.
Izvori
- Seven Wonders of the World - Wikipedia na engleskom
- Roland Goock: Sva čuda svijeta (Marijan tisak d.o.o. 2005.)
