Zapadnoslavenski jezici – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Dodaje: pt:Línguas eslavas ocidentais
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: io:Westala Slava
Red 50: Red 50:
[[hu:Nyugati szláv nyelvek]]
[[hu:Nyugati szláv nyelvek]]
[[id:Bahasa Slavia Barat]]
[[id:Bahasa Slavia Barat]]
[[io:Westala Slava]]
[[it:Lingue slave occidentali]]
[[it:Lingue slave occidentali]]
[[ja:西スラヴ語群]]
[[ja:西スラヴ語群]]

Verzija na datum 2 august 2012 u 13:00

Zapadnoslavenski
Geografska
distribucija:
Istočna Evropa
Genetska
klasifikacija
:
Indo-evropski
 Baltoslavenski
  Slavenski
   Zapadnoslavenski
Podjele:
ISO 639-5: zlw
Slavic europe.svg

U zapadnoslovenske jezike spada Poljski i neki ostaci od Lektičkih jezika (Kašupski i njegova prastara verzija Slovinski), Donjelužički i Gornjelužički (koji se zovu i Wendish), Češki i Slovački. Više od 40 miliona ljudi govori Poljski jezik u Poljskoj, nekim regionima u Češkoj i USA i Kanadi. Osnovni dijalekat Poljskog je Velikopoljski (na sjeverozapadu), Malopoljski (na jugoistoku), Šleski i Mazovski (sličan Kašubskom). Slovinski pripada sjevernoj grupi Kašubskih jezika. Kašubski dijalekti, zajedno sa Slovinskim se smatraju ostacima Pomeranijskih jezika koji su pripadali Lektičkoj grupi. Lektička grupa je isto uključivala i Polapski jezik koga su govorili do 17 i 18 vijeka Sloveni u okolini rijeke Elbe (Laba). U to doba je već bio napisan riječnik i neki izrazi na tome jeziku.

Polapski jezik se graničio sa Sorbijskim dijalektima koje govore Lužički Srbi u Istočnoj Njemačkoj. Gornjelužički dijalekat je baza za pismo a ostaci Donjelužičkog se govore i u regiji Mužakova.

Češki se govori u Bohemiji, Moraviji i Šleziji. Pisani jezik je zasnovan na centralnom Bohemijskom dijalektu koji se govori u regiji Praga. Slovačko pismo je zasnovano na bazi centralnog Slovačkog dijalekta koji je govoren sredinom 19 vijeka. Zapadni Slovački jezici su bliski sa Moravijskim dok su Istočni bliski sa Poljskim i Ukrajinskim.

Izvori