Viskoznost – razlika između verzija
m Bot: Adding {{Commonscat|Viscosity}} |
m Robot: Removing lb,pl,eu,fr,he,es,hu,ms,lv,it,et,de,id,ja,bn,vi,sv,nl,pt,eo,sk,ru,en,no,ca,fi,uk,sl,nn,cs,bg,fa,hr,lt,da (strongly connected to sh:Viskoznost fluida) |
||
Red 40: | Red 40: | ||
[[Kategorija:Fizika]] |
[[Kategorija:Fizika]] |
||
[[bg:Вискозитет]] |
|||
[[bn:সান্দ্রতা]] |
|||
[[ca:Viscositat]] |
|||
[[cs:Viskozita]] |
|||
[[da:Viskositet]] |
|||
[[de:Viskosität]] |
|||
[[el:Ρευστότητα]] |
[[el:Ρευστότητα]] |
||
[[en:Viscosity]] |
|||
[[eo:Viskozeco]] |
|||
[[es:Viscosidad]] |
|||
[[et:Viskoossus]] |
|||
[[eu:Biskositate zinematiko]] |
|||
[[fa:گرانروی]] |
|||
[[fi:Viskositeetti]] |
|||
[[fr:Viscosité]] |
|||
[[he:צמיגות]] |
|||
[[hr:Viskoznost]] |
|||
[[hu:Viszkozitás]] |
|||
[[id:Viskositas]] |
|||
[[it:Viscosità]] |
|||
[[ja:粘度]] |
|||
[[lb:Viskositéit]] |
|||
[[lt:Klampumas]] |
|||
[[lv:Viskozitāte]] |
|||
[[ms:Kelikatan]] |
|||
[[nl:Viscositeit]] |
|||
[[nn:Viskositet]] |
|||
[[no:Viskositet]] |
|||
[[pl:Lepkość]] |
|||
[[pt:Viscosidade]] |
|||
[[ru:Вязкость]] |
|||
[[sk:Viskozita]] |
|||
[[sl:Viskoznost]] |
|||
[[sv:Viskositet]] |
|||
[[tr:Viskozite]] |
[[tr:Viskozite]] |
||
[[uk:В'язкість]] |
|||
[[vi:Độ nhớt]] |
|||
[[zh:粘性]] |
[[zh:粘性]] |
Verzija na datum 8 juli 2012 u 14:52
Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekućina i plinova da pružaju otpor međusobnom kretanju njihovih slojeva.
Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teško se preljeva. Ulje ima veću viskoznost od vode ali ima manju gustoću i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficjent viskoznosti η i mjeri se u paskal-sekundama (Pa · s).
Neke tvari i njihov koeficjent viskoznosti η:
Fluid | voda (20°C) | voda (100°C) | etanol (20°C) | krv (37°C) | mot. ulje SAE30 (0°C) | mot. ulje SAE30 (20°C) | benzin (20°C) | zrak (20°C) | zrak (70°C) | vodik (20°C) |
η | 1 | 0,28 | 0,11 | 4 | 110 | 30 | 0,29 | 0,018 | 0,0195 | 0,0009 |
Viskoznost motornih ulja označava se posebnom SAE skalom američke udruge automobilskih inženjera. Veći broj oznake označuje veću viskoznost. U motorima automobila se zato zimi preporučuje uporaba ulja SAE 10 zimi, a SAE 30 ljeti. U mjenjaču automobila koristi se SAE 90.
Tvari vrlo velike viskoznosti na prijelazu su između amorfnih čvrstih tijela i tekućina. U većini tekućina viskoznost se smanjuje zagrijavanjem. U preradi plastičnih masa, gume ili polimera susreću se "nenjutnovske" tekućine (eng. Non-Newtonian fluids) kojima je osobina povećavanje viskoznosti zagrijavanjem.