Leoncija (kćer Lava I) – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Mijenja: en:Leontia Porphyrogenita
Red 13: Red 13:


[[bg:Леонция (дъщеря на Лъв I)]]
[[bg:Леонция (дъщеря на Лъв I)]]
[[en:Leontia (daughter of Leo I)]]
[[en:Leontia Porphyrogenita]]
[[it:Leonzia]]
[[it:Leonzia]]
[[pt:Leôncia (filha de Leão I)]]
[[pt:Leôncia (filha de Leão I)]]

Verzija na datum 5 juli 2012 u 23:11

Leoncija ili Leontija (457 - iza 479) je bila istočnorimska princeza, odnosno kćer cara Lava I i carice Verine. Bila je mlađa sestra buduće carice Arijadne. Otac ju je 470. namjeravao udati za Julija Patricija, sina alanskog vojskovođe Aspara, koji je služio kao istočnorimski magister militum. S obzirom da su otac i sin bili arijanci, na vijest o braku su izbili neredi na Hipodromu, jer se pravoslavno svećenstvo i narod nisu mogli pomiriti s mogućnošću da preko tog braka na prijestolje dođe arijanac. Neredi su smireni tek kada je Julije svečano obećao da će se preobratiti na pravoslavlje. Godine 471. brak je prestao nakon atentata na Julija. Leoncija se udala za Marcijana, sina zapadnorimskog cara Antemija. Nakon 474. je na prijestolje došao Zenon, Arijadnin muž. Leoncija i Marcijan su ga pokušali svrgnuti, ali bez rezultata.

Literatura

  • Alemany, Agustí, Sources on the Alans: A Critical Compilation, Brill Academic Publishers, 2000, ISBN 9004114424, p. 114.
  • Amory, Patrick, People and Identity in Ostrogothic Italy, 489-554, Cambridge University Press, 1997, ISBN 0521526353, p. 284, 288.
  • Bury, John Bagnall, "X.1 Leo I (A.D. 457‑474)", History of the Later Roman Empire, 1958, Dover Books, pp. 389–395
  • Thiele, Andreas, Erzählende genealogische Stammtafeln zur europäischen Geschichte Band III Europäische Kaiser-, Königs- und Fürstenhäuser Ergänzungsband, R.G. Fischer Verlag 1994 Tafel 490
  • Williams, Stephen, The Rome That Did Not Fall: the survival of the East in the fifth century, Routledge, 1999, ISBN 0415154030, p. 180.