Helen Keller – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Menjam datoteku/fajl Helen_Keller.jpg sa Helen_KellerA.jpg.
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: ispravljena preusmerenja
Red 4: Red 4:
| caption = Keller godine 1905.
| caption = Keller godine 1905.
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}}
| datum_rođenja = {{birth date|1880|6|27|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia (Alabama)]], [[Alabama]], [[SAD]]
| mjesto_rođenja = [[Tuscumbia (Alabama)]], [[Alabama]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}}
| datum_smrti = {{death date and age|1968|6|1|1880|6|27|df=y}}
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton (Connecticut)|Easton]], [[Connecticut]], [[SAD]]
| mjesto_smrti = Arcan Ridge, [[Easton (Connecticut)|Easton]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
}}
}}


'''Helen Adams Keller''' ([[27.6.]] [[1880]]. - [[1.6.]] [[1968]].) je [[SAD|američka]] spisateljica i autorica poznata po tome što je od djetinjstva bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za [[socijalizam]], te je bila jedan od osnivača [[ACLU]].
'''Helen Adams Keller''' ([[27. 6.|27.6.]] [[1880]]. - [[1. 6.|1.6.]] [[1968]].) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] spisateljica i autorica poznata po tome što je od djetinjstva bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za [[socijalizam]], te je bila jedan od osnivača [[ACLU]].


== Biografija ==
== Biografija ==
Rođena je u mestu Taskumbiji u [[Alabama|Alabami]], [[SAD]] [[27. jun]]a [[1880]]. godine. Sa devetnaest meseci je preležala težak [[encefalitis]] i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, [[Eni Mensfild Saliven]], koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.
Rođena je u mestu Taskumbiji u [[Alabama|Alabami]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[27. 6.|27. juna]] [[1880]]. godine. Sa devetnaest meseci je preležala težak [[encefalitis]] i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, [[Eni Mensfild Saliven]], koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.


Helen je u početku bila veoma odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.
Helen je u početku bila veoma odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.
Red 18: Red 18:
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila dvadeset jednu reč, a nakon jedne godine devetsto reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita [[Brajova azbuka|Brajova slova]] i na taj način pisala čak i duža pisma.
Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila dvadeset jednu reč, a nakon jedne godine devetsto reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita [[Brajova azbuka|Brajova slova]] i na taj način pisala čak i duža pisma.


Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[istorija|istoriju]].
Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je [[književnost]] i [[historija|istoriju]].


[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na Radklif Koledžu, 1904.]]
[[Datoteka:HK-gradpic.jpg|thumb|desno|200px|Diplomirala na Radklif Koledžu, 1904.]]
Red 24: Red 24:
Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: ''[[The Story of My Life (biografija)|Istorija mog života]]'' (1902), ''Optimizam'' (1903), ''Svet i život'' (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.
Godine [[1904]]. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: ''[[The Story of My Life (biografija)|Istorija mog života]]'' (1902), ''Optimizam'' (1903), ''Svet i život'' (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.


Zvuči neverovatno, ali Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima [[Mark Tven|Marka Tvena]] čitajući ga vrhovima prstiju. I [[Enriko Karuzo]] je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. [[Jaša Hajvec]], virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.
Zvuči neverovatno, ali Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima [[Mark Twain|Marka Tvena]] čitajući ga vrhovima prstiju. I [[Enrico Caruso|Enriko Karuzo]] je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. [[Jaša Hajvec]], virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.
Helen je umrla [[1968]]. godine u 87. godini, i danas se spominje u celom svetu sa najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ''ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih''.
Helen je umrla [[1968]]. godine u 87. godini, i danas se spominje u celom svetu sa najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ''ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih''.
Red 58: Red 58:
*[[American Foundation for the Blind]]'s [http://www.afb.org/helenkeller.asp Helen Keller collection]
*[[American Foundation for the Blind]]'s [http://www.afb.org/helenkeller.asp Helen Keller collection]
*[http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp Helen Keller Kids Museum Online]
*[http://www.afb.org/braillebug/hkmuseum.asp Helen Keller Kids Museum Online]
*[http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top Obituary] in the ''[[New York Times]]''
*[http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0627.html#top Obituary] in the ''[[The New York Times|New York Times]]''
*[http://www.helenkeller.org/ The Helen Keller Services for the blind]
*[http://www.helenkeller.org/ The Helen Keller Services for the blind]
*[http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 Helen Keller article, Encyclopedia of Alabama]
*[http://www.encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-1123 Helen Keller article, Encyclopedia of Alabama]

Verzija na datum 25 juni 2012 u 09:38

Helen Keller
Rođenje(1880-06-27)27. 6. 1880.
Tuscumbia (Alabama), Alabama, SAD
Smrt1. 6. 1968. (dob: 87)
Arcan Ridge, Easton, Connecticut, SAD

Helen Adams Keller (27.6. 1880. - 1.6. 1968.) je američka spisateljica i autorica poznata po tome što je od djetinjstva bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Zbog toga je postala jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju obogaljenost. Bila je poznata i po svom zalaganju za socijalizam, te je bila jedan od osnivača ACLU.

Biografija

Rođena je u mestu Taskumbiji u Alabami, SAD 27. juna 1880. godine. Sa devetnaest meseci je preležala težak encefalitis i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa. Sa sedam godina dobila je negovateljicu, Eni Mensfild Saliven, koja je neopisivom požrtvovanošću i strpljivošću postigla ono što do tada nije uspelo Heleninim lekarima.

Helen je u početku bila veoma odbojna, nepristupačna, pa i zlobna. Sa Eni je živela u vrtnoj kućici roditeljskog doma. Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.

Sve više je Helen pokazivala svoju intelektualnu nadarenost i želju za sticanjem znanja, pa je posle mesec dana naučila dvadeset jednu reč, a nakon jedne godine devetsto reči u ručnom alfabetu. Uskoro je naučila da čita Brajova slova i na taj način pisala čak i duža pisma.

Kada je imala četrnaest godina dotadašnja obuka je zamenjena sistematskom školskom nastavom, a sa osamnaest godina je primljena u redovnu gimnaziju. Eni je ni tada nije napustila, nego joj je bila od velike koristi u njenom daljem obrazovanju. Redovno je Helen pratila u školu, sedela pored nje za vreme nastave i pisala joj predavanja na dlan. Uz takvu pomoć Helen je mogla odlično savladati gradivo i sa devetnaest godina upisala je književnost i istoriju.

Diplomirala na Radklif Koledžu, 1904.

Godine 1904. Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica. Nakon toga je postala inspektor američkih zavoda za odgoj gluvonemih i slepih. Objavila je nekoliko knjiga prevedenih i na strane jezike: Istorija mog života (1902), Optimizam (1903), Svet i život (1908) i dr. Tematika tih knjiga je, svakako, njena nesvakidašnja sudbina.

Zvuči neverovatno, ali Helen je postala vrsna jahačica, plivačica, jedriličarka i biciklistkinja. Uživala je u šalama i duhovitostima Marka Tvena čitajući ga vrhovima prstiju. I Enriko Karuzo je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. Jaša Hajvec, virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument.

Helen je umrla 1968. godine u 87. godini, i danas se spominje u celom svetu sa najvećim priznanjem i divljenjem. Ceo život je posvetila pomaganju gluvonemoslepih za koje je rekla da su to najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih.

Vanjske veze

= Djela Helen Keller

=

Politika

IMDb

Ostalo