Sinaj – razlika između verzija
m r2.7.2) (robot Mijenja: la:Paeninsula Sinaitica |
m r2.7.3) (robot Dodaje: cv:Синай çурутравĕ |
||
Red 41: | Red 41: | ||
[[ceb:Sinayi]] |
[[ceb:Sinayi]] |
||
[[cs:Sinajský poloostrov]] |
[[cs:Sinajský poloostrov]] |
||
[[cv:Синай çурутравĕ]] |
|||
[[cy:Sinai]] |
[[cy:Sinai]] |
||
[[da:Sinai-halvøen]] |
[[da:Sinai-halvøen]] |
Verzija na datum 20 juni 2012 u 22:03
- Za istoimenu planinu vidi Sinajska gora.
Sinajsko poluostrvo je poluostrvo trouglastog oblika u severnom delu Crvenog mora, deo Azijskog kontinenta površine oko 60.000 kvadratnih kilometara, stanovnika oko 200.000 (uglavnom Beduini).
Glavna mesta su El Ariš na Sredozemnom i El Tor na Crvenom moru. Na poluostrvu se nalazi pustinjska visoravan, najviši deo je Sinajska gora (Džebel Katerina na 2.641 m), a u severnom delu se nalazi Sinajska pustinja, koja se na severoistoku nastavlja u pustinju Negeb u Izraelu. Stanovništvo se uglavnom bavi nomadskim stočarstvom
Klima
Sinajsko poluostrvo ima uglavnom vrelu i suvu klimu sa manje od 100 milimetara padavina godišnje.
Rudno bogatstvo
Rudna bogatstva na ovom poluostrvu uključuju naftu, gvozdenu i manganovu rudu.
Istorija
U Prvom svetskom ratu na poluostrvu su vođene velike borbe između Saveznika i Turaka, koji su oblast evakuisali početkom 1917. godine.
U Drugom svetskom ratu u vrhu Sueckog zaliva bilo je organizovano (1944) prihvatilište i logor za ranjenike NOV i izbeglice u El-Šatu.
U toku napada Izraela, Velike Britanije i Francuske na Egipat od 29. oktobra do 5. novembra 1956. godine na poluostrvu su vođene velike borbe. U ratu koji je Izrael vodio protiv UAR, Jordana i Sirije u julu 1967. izraelske trupe su osvojile celo Sinajsko poluostrvo do istočne obale Sueckog kanala. Danas Sinajsko poluostrvo pripada Egiptu.
-
Sinajske planine
-
Egipatsko-izraelska granica
-
Obala Crvenog mora