Arapski jezik – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: vep:Araban kel' |
m r2.7.2) (robot Mijenja: lmo:Lengua araba, yo:Èdè Lárúbáwá |
||
Red 127: | Red 127: | ||
[[li:Arabisch]] |
[[li:Arabisch]] |
||
[[lij:Lengua àraba]] |
[[lij:Lengua àraba]] |
||
[[lmo: |
[[lmo:Lengua araba]] |
||
[[ln:Liarabi]] |
[[ln:Liarabi]] |
||
[[lo:ພາສາອາຣັບ]] |
[[lo:ພາສາອາຣັບ]] |
||
Red 201: | Red 201: | ||
[[xal:Арабмудин келн]] |
[[xal:Арабмудин келн]] |
||
[[yi:אראביש]] |
[[yi:אראביש]] |
||
[[yo: |
[[yo:Èdè Lárúbáwá]] |
||
[[zh:阿拉伯语]] |
[[zh:阿拉伯语]] |
||
[[zh-classical:阿拉伯語]] |
[[zh-classical:阿拉伯語]] |
Verzija na datum 12 juni 2012 u 23:29
Arapski (عربية Arabiyya) | |
---|---|
Govori se u: | Alžir, Bahrein, Egipat, Pojas Gaze, Irak, Jordan, Kuvajt, Liban, Libija, Mauritanija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Zapadna Obala, Jemen kao većinski, i u mnogim drugim državama govori ga manjina |
Region: | Arapski svet |
Ukupno ljudi koji govore: | 225 miliona (po Etnologu, maternji jezik, u svim dijalektima); 286 miliona (stanovništvo arapskih zemalja, CIA World Factbook, procena 2004.), ne obuhvata arapsku manjinu u drugim zemaljama i dvojezičnu populaciju |
Rang: | 4 (kao prvi jezik) |
Klasifikacija: | Afro-azijski |
Službeni status | |
Službeni jezik: | {{{Službeni jezik}}} |
Uređuje: | {{{Uređivanje}}} |
Jezički kôd | |
ISO 639-1 | ar |
ISO 639-2 | ara |
SIL | ABV |
Vidi i: Jezik - lista jezika |
Arapski jezik pripada porodici semitskih jezika; blizak je hebrejskom i aramejskom. Arapski jezik je četvrti u svetu po raširenosti kao maternji jezik; govori se širom Arapskog sveta (286 miliona stanovnika, od kojih 225 miliona kao maternji), i široko je poznat među islamskim vernicima. Arapskim jezikom se piše barem od 6. veka, i litrugijski je jezik Islama. Zvanični je jezik Ujedinjenih nacija, Arapske lige, Organizacije islamske konferencije i Afričke unije. Malteški je jedini živi evropski jezik koji prevashodno potiče od arapskog, mada sadrži i veliki broj italijanskih i engleskih posuđenica.