Sais – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
pravopis; rastavljeno pisanje višečlanih rednih brojeva |
||
Red 3: | Red 3: | ||
{{coor title dms|30|57|53|N|30|46|6|E|}} |
{{coor title dms|30|57|53|N|30|46|6|E|}} |
||
'''Sais''' ili Sa el-Hagar bio je [[Drevni Egipat|staroegipatski]] grad u zapadnom dijelu [[Delta Nila|Delte Nila]], smješten na [[Kanop (Egipat)|kanopskom]] rukavcu [[Nil]]a.<ref name="WebsterNinthNewCollege">Mish, Frederick C., Editor in Chief. “Saïs.” ''[[Webster's Dictionary#The Collegiate Dictionary|Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary]]''. 9<sup>th</sup> ed. Springfield, MA: [[Merriam-Webster]] Inc., 1985. ISBN 0-87779-508-8, ISBN 0-87779-509-6 (indexed), and ISBN 0-87779-510-X (deluxe).</ref> Ispočetka je bio provincijsko sjedište pete [[noma (Egipat)|nome]] [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]]. Kasnije je postao sjedište otpora [[Nubijci|nubijskim]] faraonima iz [[ |
'''Sais''' ili Sa el-Hagar bio je [[Drevni Egipat|staroegipatski]] grad u zapadnom dijelu [[Delta Nila|Delte Nila]], smješten na [[Kanop (Egipat)|kanopskom]] rukavcu [[Nil]]a.<ref name="WebsterNinthNewCollege">Mish, Frederick C., Editor in Chief. “Saïs.” ''[[Webster's Dictionary#The Collegiate Dictionary|Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary]]''. 9<sup>th</sup> ed. Springfield, MA: [[Merriam-Webster]] Inc., 1985. ISBN 0-87779-508-8, ISBN 0-87779-509-6 (indexed), and ISBN 0-87779-510-X (deluxe).</ref> Ispočetka je bio provincijsko sjedište pete [[noma (Egipat)|nome]] [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]]. Kasnije je postao sjedište otpora [[Nubijci|nubijskim]] faraonima iz [[Dvadeset peta dinastija Egipta|XXV dinastije]], odnosno sjedište [[Dvadeset četvrta dinastija Egipta|XXIV dinastije]]. U 7. vijeku pne. saiski vladari su osnovali [[Dvadeset šesta dinastija Egipta|XXVI dinastiju]] koja se po njima naziva Saiskom, a njihova vladavina '''Saiskom restauracijom'''. <ref>Ian Shaw & Paul Nicholson, The Dictionary of Ancient Egypt, British Museum Press, 1995. p.250</ref> |
||
Drevni egipatski naziv za Sais bio je '''Zau'''. Boginja-zaštitnica grada je bila [[Neith]], a čiji kult u Egiptu datira još iz vremena I dinastije."<ref>Shaw & Nicholson, op, cit., p.250</ref> |
Drevni egipatski naziv za Sais bio je '''Zau'''. Boginja-zaštitnica grada je bila [[Neith]], a čiji kult u Egiptu datira još iz vremena I dinastije."<ref>Shaw & Nicholson, op, cit., p.250</ref> |
||
Red 26: | Red 26: | ||
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Egiptu]] |
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Egiptu]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Dvadeset šesta dinastija Egipta]] |
||
[[Kategorija:Četveroslovnik-S|AIS]] |
[[Kategorija:Četveroslovnik-S|AIS]] |
Verzija na datum 13 april 2015 u 03:15
- Za ostala značenja, vidi Sais (razvrstavanje).
Sais ili Sa el-Hagar bio je staroegipatski grad u zapadnom dijelu Delte Nila, smješten na kanopskom rukavcu Nila.[1] Ispočetka je bio provincijsko sjedište pete nome Donjeg Egipta. Kasnije je postao sjedište otpora nubijskim faraonima iz XXV dinastije, odnosno sjedište XXIV dinastije. U 7. vijeku pne. saiski vladari su osnovali XXVI dinastiju koja se po njima naziva Saiskom, a njihova vladavina Saiskom restauracijom. [2]
Drevni egipatski naziv za Sais bio je Zau. Boginja-zaštitnica grada je bila Neith, a čiji kult u Egiptu datira još iz vremena I dinastije."[3]
O Saisu su često pisali antički pisci. Herodotu tako navodi da se tamo nalazio Ozirisov grob, a da su njegove patnje bile prikazivanje u obliku noćnih rituala kraj obližnjeg jezera.[4] Diodor Sikul navodi, pak kako su Atenjani sagradili Sais prije Velikog Potopa, te da je Sais bio jedan od egipatskih gradova koji nije uništen. [5] Plutarh je rekao kako je u Saisu postojao oltar Izide gdje je pisalo "Ja sam sve što je bilo, što jest, i što će biti; i moj veo nijedan smrtnik nije podigao."[6]
Sais je nakon dolaska na vlast XXVI dinastije bio prijestolnica Egipta i ostao sve do dolaska Aleksandra Makedonskog koji je u tu svrhu sagradio novi grad pod imenom Aleksandrija.
Naknadna arheološka istraživanja su pokazala kako u Saisu nije bilo naselja sve do kasnog perioda Novog kraljevstva (cca. 1100. pne.). Nalazište je izuzetno siromašno, s obzirom da su se za većinu građevina koristile opeke. Njih su kroz vijekove kao izvor građevinskog materijala i gnojivo koristili Sebakhin (lokalni seljaci), pa na Saisu ima vrlo malo tragova nekadašnje veličine.[7]
Reference
- ↑ Mish, Frederick C., Editor in Chief. “Saïs.” Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary. 9th ed. Springfield, MA: Merriam-Webster Inc., 1985. ISBN 0-87779-508-8, ISBN 0-87779-509-6 (indexed), and ISBN 0-87779-510-X (deluxe).
- ↑ Ian Shaw & Paul Nicholson, The Dictionary of Ancient Egypt, British Museum Press, 1995. p.250
- ↑ Shaw & Nicholson, op, cit., p.250
- ↑ "The Golden Bough", J. G Frazer, ch39.
- ↑ The Historical Library of Diodorus Siculus, Book V,57.
- ↑ "Isis and Osiris", Plutarch, ch9, retrieved 29 May 2007.[1]
- ↑ Ibid., p.250
Eksterni linkovi
Prethodi: Nbtah |
Glavni grad Egipta 633 - 332. pne. |
Slijedi: Aleksandrija |