New York – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Dodaje: frr:New York City
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Mijenja: lij:Niorche
Red 333: Red 333:
[[lez:Нью-Йорк]]
[[lez:Нью-Йорк]]
[[li:New York City]]
[[li:New York City]]
[[lij:Neuva York (çittæ)]]
[[lij:Niorche]]
[[ln:New York]]
[[ln:New York]]
[[lt:Niujorkas]]
[[lt:Niujorkas]]

Verzija na datum 8 juni 2012 u 12:02

Ovo je članak o gradu New Yorku. Za istoimenu američku saveznu državu, pogledajte New York (savezna država).

New York City
Središnji dio Manhattana
Nadimak: Big Apple (Velika jabuka)
Osnovni podaci
Savezna država: New York
Površina: 800,31 km²
Broj stanovnika: 8.108.080 (2005)
Gustoća naseljenosti: 10.131 stanovnika/km²
Nadmorska visina: 6 m n.m.
Pozivni broj: 212, 646, 917 za Manhattan
347, 718 za druge dijelove grada
Zemljopisne koordinate: 40°40′N, 74°00′W
Podjela: 5 četvrti (boroughs)
Službene stranice: www.nyc.gov
Politika
Gradonačelnik Michael Bloomberg (republikanac)

New York [nuːˈjɔːɹk] je s 8.108.040 stanovnika na 800,31 km² najveći grad Sjedinjenih Američkih Država. U gradskoj aglomeraciji živi 22.313.756 ljudi (procjena 1. siječnja 2005). Kako bi ga se razlikovalo od savezne države New York, u Americi se često naziva New York City. Nadimak grada je Big Apple (Velika jabuka).

Danas obuhvaća, osim Manhattana, i četvrti (boroughs) Bronx, Brooklyn, Queens i Staten Island. Metropolitansko područje New Yorka spada u gospodarski najznačajnije regije svijeta. U gradu se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta te više od 17.000 restorana.

Geografija

Geografski položaj

New York leži na istočnoj obali SAD-a u saveznoj državi New York, na ušću reke Hudson i na East Riveru, prosečno šest metara iznad visine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona nalazi se Jersey City u susednoj državi New Jersey. Geografske koordinate su 40,46 stepeni severne širine i 73,54 stepeni zapadne dužine.

Podela

Gradsko je područje podeljeno na pet četvrti (boroughs) koje su istovremeno okruzi države New York. Prema podacima od 1. jula 2003. u njima je živelo:

Pet četvrti (boroughs) New Yorka
  • Manhattan (New York County): 1.564.798 stanovnika
  • The Bronx (Bronx County): 1.363.198 stanovnika
  • Brooklyn (Kings County): 2.472.523 stanovnika
  • Queens (Queens County): 2.225.486 stanovnika
  • Staten Island (Richmond County): 459.737 stanovnika

Klima

Grad se nalazi u zoni umerene klime. Prosečna godišnja temperatura je 12,5 °C, a godišnja količina padavina prosečno iznosi 1.071 mm.

Najtopliji mjesec je jul s prosečno 24,7 °C, a najhladniji januar s -0,4 °C.

Najviše padavina padne u julu, prosječno 104 mm, a najmanje u januaru, 81 mm.

Istorija grada

17. vek

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Holandska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu stanicu. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom, pa je 1621. utemeljena Holandska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih porodica, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Holandije. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni haos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.

Godine 1647. Holandska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i poverila taj zadatak Peteru Stuyvesantu. Tokom njegovog 17-godišnjeg mandata na mestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York.

18. vek

Godine 1776. za vreme američkog rata za neovisnost u gradu se kratko vreme nalazio štab Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke nezavisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. položio zakletvu kao prvi predsjednik. U ekonomski teškom posleratnom vremenu utemeljena je 1792. Newyorška burza.

19. vek

Početkom 19. veka grad sve brže raste, tako da godine 1811. gradski urbanisti odlučuju celi otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravouglom mrežom ulica. Jedini je izuzetak bio i ostao čuveni Broadway.

Prekretnica u povesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa severnoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. veka započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.

U drugoj polovini 19. veka stalno raste i broj doseljenika. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim kvartovima poput Five Pointsa ili Boweryja. Svadje među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe,kao na primer pobuni oko regrutiranja, najgorim nemirima u istoriji grada.

Snažan rast izazvao je i promene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se kvartova (five boroughs) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorilo o ujedinjenju u Veliki New York. Bronx je delimično pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet kvartova imaju i danas određeni stepen samouprave, a njihovi stanovnici osećaju pripadnost svom dielu grada, često povezanu s etničkim poreklom.

20. vek

Manhattan godine 1942.

U prvoj polovini 20. veka grad je postao svetska industriska i trgovačka sredina. Veliki burzovni bum tokom "divljih dvadesetih" naglo je završio krahom burze na "crni utorak", 24. oktobra 1929. Svecka kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima.

Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su vremenu izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.

Posle drugog svetskog rata i kratkog vremena optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tokom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj. Gradonačelnik Edward I. Koch uspeo je za vreme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tokom ekonomskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspeo drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

21. vijek

U kasno leto 2001. doživeo je New York svoj najcrnji dan: najviši gradski neboderi, blizanci World Trade Centera srušeni su u terorističkim napadima 11. septembra 2001.. Na mestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja "Tornja slobode" (Freedom Tower) koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih ljudi.

Veliki nestanak struje na severoistoku SAD-a 14. augusta 2003. pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija Republikanske stranke pre predsjedničkih izbora 2004.

Razvoj broja stanovnika

Na području obuhvaćenom administrativnim granicama grada New Yorka živi oko 8,1 miliona ljudi, a cela gradska aglomeracija ima 22,3 miliona ljudi. Broj stanovnika se od početka 20. veka udvostručio. Od 1825. grad je, zbog svog položaja na Atlantiku i plovnom putu reke Hudson bio ulazno mjesto za imigrante iz celog sveta. Daljnjim razvojem postao je najveći industrijski centar i financijska metropola.

Rasporedom stanovništva prouzrokovan je socio-ekonomskom klasom. Pripadnici viših klasa žive uglavnom podalje od gradskog središta i u skupljim delovima Manhattana. Imovinski najslabiji stanovnici često iznajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici više ne obnavljaju (slumovima). Za New York je značajan i velik broj kvartova naseljenih gotovo isključivo ljudima određene etničke, rasne ili verske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).

Sledeći pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama današnjeg gradskog područja. Podaci do 1775. su procene, od 1790. do 2000. rezultati popisa stanovništva, a za 2005. izračun.

Satelitska snimka New Yorka
Godina   Broj stanovnika
1630. 300
1640. 400
1650. 1.000
1660. 1.500
1680. 3.000
1690. 3.900
1700. 5.000
1710. 5.700
1720. 7.000
1730. 8.600
1740. 11.000
1760. 18.000
1775. 25.000
1790. 57.500
1800. 87.685
1810. 129.359
1820. 162.547
1830. 252.666
Godina   Broj stanovnika
1840. 401.612
1850. 706.323
1860. 1.175.674
1870. 1.469.045
1880. 1.935.359
1890. 2.533.600
1900. 3.437.202
1910. 4.766.883
1920. 5.620.048
1930. 6.930.446
1940. 7.454.995
1950. 7.891.957
1960. 7.781.984
1970. 7.895.563
1980. 7.071.639
1990. 7.322.564
2000. 8.008.278
2005. 8.108.040

Politika

Središnji deo Manhattana (Midtown)
Chinatown na Manhattanu

Od 1. januara 2002. gradonačelnik New Yorka je Michael Bloomberg (108. po redu). Pre nego što je postao gradonačelnik Bloomberg je već bio poznat kao milijarder i postavi je temelje firme za financijske informacije Bloomberg. Godine 2001. pobedio je na izborima za gradonačelnika, nasedivši Rudolfa Giulianija koji se nije mogao kandidovati za treći mandat. Kako bi izbjegao konkurentne demokratske predizbore (primaries) Bloomberg je promijenio stranačku pripadnost i postao republikanac.

Rudolph Giuliani, 107. gradonačelnik New Yorka od 1. januara 1994. do 31. decembra 2001., istakao se svojim odvažnim ponašanjem u vrijeme Terorističkih napada 11. septembra 2001. Republikanac po stranačkoj pripadnosti, Giuliani se prvi put kandidirao za gradonačelnika 1989., ali je izgubio od demokrata Davida Dinkinsa, prvog crnog gradonačelnika New Yorka.

Četiri godine kasnije Giuliani je ponovo imao Dinkinsa za protiv kandidasta, ali ovaj je put bio uspešniji, a izbore je karakterisal po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni podrška tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona. U prvom se mandatu (1994. – 1997.) usresredio na smanjenje kriminaliteta te je povećanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unatoč prigovorima o kršenju ljudskih prava, uspeo postići smanjenje broja gotovo svih vrsta krivičnih dela. Godine 1997. ponovno je izabran s još većim brojem glasova.

Zahvaljujući ovoj uspešnoj politici nestala je pređašnja predodžba o New Yorku kao gradu zločina. New York je danas među sigurnijim američkim velegradovima, na vagonima podzemne željeznice je manje grafita, a noćni izlazak u grad više nije izvor opasnosti, što je pogodovalo i ekonomiji.

Kritičari Giulianijeve inicijative ističu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, pogotovo crnaca. Najpoznatiji ovakvi slučajevi bili su ubistvo nenaouružanog afričkog imigranta Amadoua Dialla i zlostavljanje haićana Abnera Louime.

Gradovi prijatelji

New York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu sa sljedećim gradovima: .

Kultura i znamenitosti

Pregled

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 pozorišta, brojne robne kuće i oko 17.000 restorana. Na južnom i središnjem delu Manhattana prevladavaju neboderi; godine 1902. izgrađena trouglasta zgrada Flatiron je među najstarijim neboderima na svetu. Poznati su i zgrada Woolworth iz 1915., Chrysler Building iz 1930. u stilu art-decoa, te 1939. završeni kompleks zgrada Rockefellerovog centra u kojem se nalaze studiji TV-mreže NBC. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svetskih znamenitosti s 3,5 miliona posetilaca godišnje je Empire State Building, dovršen 1931.

Najpoznatiji verski objekti u gradu su: katolička Katedrala svetog Patrika dovršena 1879., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (St. John the Divine) započeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Wall Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, i Katedrala Armenske apostolske crkve.

Zaštitni znak New Yorka je Kip slobode izgrađen 1886. na Ostrvu slobode (Liberty Island, službeno deo države New Jersey) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški put, godine 1913. otvoreni Grand Central Terminal, Brooklynski most (Brooklyn Bridge) koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata sportska hala Madison Square Garden, i koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sedište Ujedinjenih naroda.

U znamenitosti grada ubrajaju se i stari stambeni kvart Brooklyn Heights, umetnički Greenwich Village u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na severu Manhattana) i slavoluk u spomen na Georgea Washingtona, te Ground Zero, mesto na krajnjem južnom delu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i Ostrvo Ellis (Ellis Island), ulazna kontrolna tačka za brojne imigrante krajem 19. i početkom 20. veka, danas muzej.

Poznati hoteli New Yorka su Plaza na raskrsnici 5. avenije i južnog kraja Central Parka (otvorena 1907.), Waldorf-Astoria na Park aveniji (otvoren 1930.), Carlyle na 76. ulici (otvoren 1931.) i Four Seasons na 57. ulici (otvoren 1993.)

Izvori

Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA