Krvna plazma – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 95.180.68.118 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Autobot
m r2.7.1) (robot Dodaje: jv:Plasma getih
Red 36: Red 36:
[[it:Plasma (biologia)]]
[[it:Plasma (biologia)]]
[[ja:血漿]]
[[ja:血漿]]
[[jv:Plasma getih]]
[[ka:სისხლის პლაზმა]]
[[ka:სისხლის პლაზმა]]
[[kk:Қан плазмасы]]
[[kk:Қан плазмасы]]

Verzija na datum 21 maj 2012 u 15:32

Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkastata tečnost. Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija. Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Takođe sadrži vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Takođe, 7% - 9% krvne plazme čine krvne belančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su takođe rastvorivi u vodi, a stvaraju antitela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.

[[simple:Blood#Plasma