Krvna plazma – razlika između verzija
m Vraćene izmjene 95.180.68.118 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Autobot |
m r2.7.1) (robot Dodaje: jv:Plasma getih |
||
Red 36: | Red 36: | ||
[[it:Plasma (biologia)]] |
[[it:Plasma (biologia)]] |
||
[[ja:血漿]] |
[[ja:血漿]] |
||
[[jv:Plasma getih]] |
|||
[[ka:სისხლის პლაზმა]] |
[[ka:სისხლის პლაზმა]] |
||
[[kk:Қан плазмасы]] |
[[kk:Қан плазмасы]] |
Verzija na datum 21 maj 2012 u 15:32
Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. To je bezbojna, odnosno žućkastata tečnost. Krvna plazma je u stvari vodeni rastvor nekih organskih i neorganskih materija. Sastoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Takođe sadrži vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije resorbovane iz sistema za varenje. Takođe, 7% - 9% krvne plazme čine krvne belančevine, koje same krvne ćelije stvaraju: albumini, globulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi, imunoglobulini (ili samo globulini) su takođe rastvorivi u vodi, a stvaraju antitela u borbi protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu u vodi.
[[simple:Blood#Plasma