Cookovi Otoci – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: mr:कुक बेटे
Red 169: Red 169:
[[mi:Kuki Airani]]
[[mi:Kuki Airani]]
[[mk:Кукови Острови]]
[[mk:Кукови Острови]]
[[mr:कूक द्वीपसमूह]]
[[mr:कुक बेटे]]
[[ms:Kepulauan Cook]]
[[ms:Kepulauan Cook]]
[[mzn:کوک جزایر]]
[[mzn:کوک جزایر]]

Verzija na datum 9 maj 2012 u 03:03

Kukova Ostrva
Cookovi Otoci

Kūki 'Āirani
Cook Islands
Zastava
Državna himna: "Te Atua Mou E
God is Truth
"
Položaj Kukovih Ostrva
Glavni grad
i najveći grad
Avarua
21°12′0″S159°46′0″W
Službeni jezici Engleski
Maorski Kukovih Ostrva
Demonim Cook Islander
Vlada Ustavna monarhija
 -  Državni poglavar Kraljica Elizabeta II
 -  Kraljičin predstavnik
Sir Frederick Goodwin
 -  Premijer Jim Marurai
Pridružena država
 -  Samouprava u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom 4. august 1965. 
Površina
 -  Ukupno 240 km2 (206..)
Stanovništvo
 -  Popis iz 2006  19.569
 -  Gustoća 76/km2
BDP (PPP) procjena za 2005
 -  Ukupno 183,2 mil $ (nerangiran.)
 -  Per capita 9.100 $ (not ranked.)
Valuta Novozelandski dolar
također se koristi (Dolar Cookovih Otoka) (NZD)
Vremenska zona (UTC-10)
Pozivni broj 682
Web domena .ck

Kukovi ili Cookovi Otoci predstavljaju skupinu od 15 malih otoka u Južnom Pacifiku koji se nalaze u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom.

Imaju oko 20.000 stanovnika, koji su većinom polinežanski Maori Cook Otočja. Glavna vjerska zajednica je krščanska Crkva Cook Otočja.

Glavni izvor prihoda je turizam.

Geografija

Sastoji se od 15 malih ostrva u Južnom dijelu Pacifika, ukupne površine 240 km². Glavni grad ove države je Avarua, a službeni jezici su engleski, kukovski maorski.

Historija

Otoke su između 9. i 12. stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606 je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773 pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900 prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965 dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.

Stanovništvo

Plaža na Rarotongi, Kukovi Otoci.

Kukovi otoci pripadaju polinezijskom govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10,000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1,000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 n.e. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.

Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.

Kukovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.

Etničke grupe

Industrija

Najrazvijenija grana industrije je turizam, koji prednjači u odnosu na offshore (bescarinskog) bankarstvo, trgovine biserima i izvozom voća.

Otoci

Izvori

Eksterni linkovi

Šablon:Link FA