Razlike između izmjena na stranici "Belorusi"

 

== Kratka histrorija ==

 

Početkom 6. stoljeća teritorij moderne Bjelorusije bio je naseljen Istočno-slavenskim plemenima, precima suvremenim Bjelorusima. U [[9. vijek|9.]] i [[10. vijek|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a najvažnija se nalazi u području [[Polock]]a, postaje dio Kijevske Rusije i preobraćena je na ortodoksno kršćanstvo. Nakon dezintegracije Kijevske Rusije u 13. stoljeću bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo Litvanije, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije Litvanije i Poljske [[1386]]., [[Litvanci]] se preobraćuju na latinsko kršćanstvo a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596]]. bjeloruski biskupi prihvaćaju uniju s Rimom. Većina populacije pripada unijatskoj crkvi ali plemstvo u većini adoptira katoličanstvo zajedno s poljskim jezikom i kulturom. U diobi Poljske [[1772]], [[1793]]. i [[1795]]. Bjelorusija je aneksirana Ruskom cvarstvu. U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječu se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama. Završetkom seoskog ustanka 1863. koji je poveo Konstantin Kalinovski ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala]]. [[Belorusija|Bjelorusija]] proklamira svoju nezavisnost u ožujku [[1918]]., po kolapsu Ruskog carstva. Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920]]. zapadnu Bjelorusiju okupirala je Poljska a istočna postaje SSR, odnosno dijelom Sovjetske unije. Godine 1939. počekom Drugog svjetsog rata i zapadne teritorije okupirana je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemu je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacije. U poslije-ratnom razdoblju konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle industrijalizacije.