Andrea Mantegna – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: an:Andrea Mantegna
TjBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Dodaje: be:Андрэа Мантэнья
Red 82: Red 82:
[[an:Andrea Mantegna]]
[[an:Andrea Mantegna]]
[[az:Andrea Mantenya]]
[[az:Andrea Mantenya]]
[[be:Андрэа Мантэнья]]
[[bg:Андреа Мантеня]]
[[bg:Андреа Мантеня]]
[[br:Andrea Mantegna]]
[[br:Andrea Mantegna]]

Verzija na datum 23 april 2012 u 16:52

Andrea Mantegna
Biografske informacije
RođenjeAndrea Mantegna
c. 1431
Isola di Carturo, Italy
Smrt13. septembar 1506
Mantova
Nacionalnostitalijanska
Profesionalne informacije
ObrazovanjeFrancesco Squarcione
Opus
Poljeslikanje, freska
Znamenita djela
Dvorski sud u Mantovi, freska, 1471.-1474., 805 x 807 cm, Mantova.

Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431.Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi.

Biografija

Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.

U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).

Djela

Mrtvi Krist, oko 1500., tempera na platnu, 66 × 81 cm, Mailand.

Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Mrtvi Krist), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).

Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).

Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.

U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje u grob; Borba morskih božanstava).

Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovani Bellini, Albrecht Dürer).

Popis najvažnijih djela

Okulus sa anđelima, freska na svodu duždove palače u Mantovi iz 1473.

Vanjske veze